Plak je ljepljiva supstanca koja se nakuplja na stijenkama arterija, ometajući protok krvi bogate kisikom do srca i drugih organa. Arterije igraju ključnu ulogu u održavanju vitalnih funkcija organizma jer omogućuju dostavu kisika, hormona i hranjivih tvari stanicama i tkivima. Kada njihova funkcija oslabi, ugroženo je zdravlje cijelog tijela.
Začepljenje arterija, poznato kao ateroskleroza, glavni je uzrok kardiovaskularnih bolesti koje bilježe visoku stopu smrtnosti. Ateroskleroza može zahvatiti gotovo sve veće i srednje arterije – u srcu, mozgu, ekstremitetima, zdjelici i bubrezima. Način života i genetski faktori doprinose razvoju bolesti, a iako se može usporiti bez operacije, najbolji način borbe protiv ateroskleroze ostaje prevencija.
Kada plak blokira arterije
Mjesto nastanka plaka i tip arterije koju zahvata variraju od osobe do osobe. Plak može djelomično ili potpuno zaustaviti protok krvi i uzrokovati različita stanja: koronarnu bolest srca, anginu, bolest karotidne arterije, perifernu arterijsku bolest ili hroničnu bolest bubrega, prenosi centarzdravlja.hr.
Faktori rizika uključuju porodičnu historiju bolesti, dijabetes, povišen krvni pritisak, nezdravu ishranu i pušenje. Bolesti srca vodeći su uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena. Iako neki simptomi mogu izostati, promjene životnih navika ostaju od presudnog značaja.
Statini – lijekovi za snižavanje holesterola – mogu usporiti napredovanje bolesti. Ljekar opće prakse ili kardiolog može procijeniti da li pacijent, na osnovu faktora rizika, treba započeti terapiju.
Simptomi koji ukazuju na problem
Kod trećine pacijenata ateroskleroza se otkriva tek nakon srčanog udara. Najčešći rani znak je angina – bol u prsima zbog smanjenog dotoka krvi u srčani mišić. Ova bol može biti upozorenje na infarkt i zahtijeva hitnu medicinsku reakciju.
Dodatni simptomi uključuju visok krvni pritisak i holesterol – stanja bez jasnih znakova – pa je moguće da do začepljenja dolazi neprimjetno. Ostali simptomi uključuju: umor, bol u grudima, srčani i moždani udar, trnce u rukama i nogama, kratak dah i bol u stomaku.
Plak i krvni ugrušci – dvostruka opasnost
Plak može predstavljati dvostruku prijetnju: može se odvojiti i putovati krvotokom dok ne blokira krvnu žilu, ili može suziti arteriju i tako izazvati stvaranje krvnog ugruška. U oba slučaja, može doći do potpunog prekida protoka krvi. Ako su pogođeni srce ili mozak, dolazi do infarkta ili moždanog udara. Kod arterija koje vode ka ekstremitetima, može se razviti gangrena ili nekroza tkiva.
Mogu li se arterije odčepiti?
Terapije mogu usporiti napredovanje bolesti, ali trenutno ne postoji tretman koji bi je u potpunosti preokrenuo. Promjena navika i, ako je potrebno, medicinski tretmani mogu smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija. U terapiju spadaju: statini za holesterol, lijekovi za krvni pritisak, lijekovi protiv zgrušavanja krvi, liječenje dijabetesa i hirurške procedure poput koronarne angioplastike i presađivanja premosnice.
Prevencija je ključna
Ateroskleroza se može usporiti ili spriječiti smanjenjem faktora rizika. Zdrava ishrana, redovno kretanje, gubitak viška kilograma i prestanak pušenja bitno doprinose zaštiti arterija. Kod osoba s porodičnom anamnezom bolesti, ključno je redovno uzimati propisane lijekove i držati hronične bolesti pod kontrolom, naročito dijabetes, koji značajno povećava rizik od ateroskleroze.
