Mubarek noć Lejletul-bedr nastupa večeras, petak, 6. marta, s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine bit će obilježena prigodnim programima, predavanjima i ibadetima.
Lejletul-bedr obilježava se u znak sjećanja na Bitku na Bedru, koja se dogodila 17. ramazana 624. godine, na brdu Bedr nedaleko od Medine. To je bila prva velika bitka u historiji islama.
U toj historijskoj bici učestvovalo je 314 muslimana, dok je njihovih protivnika, idolopoklonika iz Mekke, bilo oko 1.300. Iako brojčano znatno slabiji, muslimani su, predvođeni poslanikom Muhammedom, a.s., izvojevali pobjedu.
O ovom događaju govori se i u Kur’anu: “Koliko je malobrojnih skupina koje su, voljom Božijom, pobijedile mnogobrojne skupine, jer je Allah uz strpljive.”
Bitka na Bedru ostala je snažna poruka i inspiracija muslimanima kroz stoljeća. Ona potvrđuje da brojnost i materijalna snaga nisu presudni, već iskrena vjera, odlučnost i jedinstvo.
Lejletul-bedr se zato doživljava kao noć podsjećanja na važnost zajedništva, strpljenja i pouzdanja u Božiju pomoć, a vjernici je provode u molitvi i razmišljanju o poukama ovog historijskog događaja.
Sjećanje na Bedr nije samo podsjećanje na jedan historijski događaj. Ono nosi i širu poruku da svaka generacija ima svoj “Bedr” – izazove i iskušenja s kojima se suočava u vlastitom vremenu.
To mogu biti borbe za očuvanje slobode, za zaštitu zajednice, za očuvanje dostojanstva ili za izgradnju boljeg društva. Kao što su učesnici bitke na Bedru branili pravo na vjeru, život i imovinu, tako i svaka generacija ima obavezu ulagati maksimalan trud u zaštitu i napredak svoje zajednice.
U savremenom kontekstu, Bedr se često razumijeva i kao simbol unutrašnje borbe čovjeka. Ramazan, sa svojim postom i ibadetima, podstiče upravo takvu disciplinu – kontrolu strasti, poriva i slabosti. Ta unutrašnja borba protiv loših navika, nepravde ili nemara predstavlja svojevrsni “bedr” u životu pojedinca.
Post, zajednički iftari, mukabele, teravije i drugi oblici zajedničkog ibadeta stvaraju ambijent duhovne obnove i jačanja međuljudskih veza. U takvom ozračju jača se i džemat, ali i ukupna društvena kohezija.
Bedr također svjedoči o prirodi ljudskog života, koji je nerijetko ispunjen iskušenjima, dilemama i poteškoćama. Život donosi izazove i patnju, ali istovremeno otvara prostor za vjeru, nadu i duhovni rast. U tom smislu, Bedr podsjeća na borbu i iskušenje, dok druge ramazanske noći simboliziraju Božiju milost i nadu.
Uoči same bitke, Poslanik Muhammed, a.s., proveo je noć u dovama. Predanje bilježi njegovu kratku, ali snažnu molitvu: Allahu moj, podari mi obećanu pobjedu. Ako me neprijatelj pobijedi, zavladat će zabluda i nasilje i neće više biti onih koji će islam čuvati.
Ova dova ukazuje na duboku svijest o odgovornosti prema vjeri i zajednici. Ona također podsjeća da su uz vjeru i trud potrebni i poniznost pred Bogom te oslanjanje na Njegovu pomoć.
U bosanskohercegovačkom kontekstu, simbolika Bedra dobila je i dodatno značenje.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini proglasila je 17. ramazan – dan kada se dogodila Bitka na Bedru – Danom povratničkih džemata.
Time se želi naglasiti važnost podrške zajednicama koje su, nakon ratnih stradanja i raseljavanja, obnovile život u mjestima povratka.
Čovjekov hod kroz dunjalučku bašču uvijek je omeđen dvjema mogućnostima: bedrovskom pobjedom koja proizlazi iz vjere, discipline i zajedništva, ili uhudskom poukom koja podsjeća na posljedice slabosti i nejedinstva.
Upravo zato sjećanje na Bedr ostaje trajni podsjetnik da su vjera u Boga, moralna snaga, strpljenje i zajedništvo temelj svake istinske pobjede, piše Preporod.
