Ketogena ishrana godinama privlači pažnju naučnika i ljekara zbog mogućih zdravstvenih koristi. Prvobitno je razvijena kao terapija za epilepsiju, a danas se koristi i za mršavljenje, regulaciju šećera u krvi te se istražuje njen potencijalni učinak kod neurodegenerativnih bolesti i pojedinih vrsta raka.
Novo istraživanje, objavljeno u uglednom naučnom časopisu Nature, donijelo je iznenađujuće rezultate. Naučnici su otkrili da ketogena ishrana može imati potpuno različite efekte u različitim dijelovima crijeva – dok može usporiti razvoj tumora debelog crijeva, istovremeno može podstaći razvoj tumora tankog crijeva.
Različit odgovor dva dijela crijeva
Istraživači s Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) proučavali su miševe koji su genetski bili skloni razvoju tumora crijeva. Životinje su bile podijeljene u tri grupe – jedna je bila na ketogenoj ishrani, druga na standardnoj ishrani, a treća na visokokaloričnoj ishrani bogatoj mastima.
Rezultati su pokazali da su se kod miševa na ketogenoj ishrani tumori tankog crijeva razvijali jednako često, pa čak i češće nego kod životinja koje su jele visokomasnu hranu. Istovremeno, kod debelog crijeva ketogena ishrana pokazala je zaštitni efekat i usporila razvoj tumora.
Masti, a ne ketoni
Naučnici su očekivali da će za ove efekte biti odgovorna ketonska tijela, posebno beta-hidroksibutirat (BHB), koji nastaje kada organizam kao glavni izvor energije koristi masti umjesto ugljikohidrata.
Međutim, istraživanje je pokazalo da ketonska tijela nisu glavni uzrok. Umjesto toga, ključnu ulogu ima način na koji organizam razgrađuje prehrambene masti. Tokom tog procesa aktiviraju se proteini koji podstiču ubrzano dijeljenje matičnih ćelija u tankom crijevu. Iako to pomaže obnavljanju tkiva, istovremeno može povećati rizik od razvoja tumora.
Potrebna dodatna istraživanja
Autori naglašavaju da je riječ o pretkliničkom istraživanju provedenom na miševima te da se rezultati ne mogu direktno primijeniti na ljude. Životinje uključene u studiju bile su genetski predisponirane za razvoj tumora, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li se isti mehanizmi javljaju i kod ljudi.
Naučnici ističu i da dodaci ishrani koji sadrže ketone vjerovatno nemaju isti učinak kao ketogena ishrana, jer rezultati ukazuju da su za promjene odgovorne prehrambene masti, a ne sama ketonska tijela.
Iako ketogena ishrana i dalje pokazuje određene potencijalne zdravstvene koristi, nova studija potvrđuje da njen utjecaj na organizam nije isti u svim tkivima. Stručnjaci zbog toga savjetuju oprez i poručuju da su potrebna nova istraživanja prije nego što se donesu konačni zaključci o njenoj ulozi u prevenciji ili liječenju raka, piše Avaz.
Pročitajte još:
