Globalne cijene hrane ponovo su porasle u julu, a među glavnim razlozima su visoke temperature, poremećaji u trgovini, rast cijena energije i geopolitičke napetosti.
Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), indeks cijena hrane u julu je iznosio 131,1 bod, što predstavlja rast od 0,6 posto u odnosu na juni. U poređenju s julom prošle godine, cijene su više za jedan posto.
Posebno su rasle cijene žitarica, biljnih ulja i šećera, dok su meso i mliječni proizvodi zabilježili pad.
Indeks cijena žitarica u samo mjesec dana povećan je za 3,4 posto, a u odnosu na juli prošle godine viši je za 6,9 posto.
Najizraženiji rast zabilježen je kod pšenice, čija je cijena povećana za 5,8 posto.
Na rast su uticali nastavak poremećaja izvoza iz crnomorske regije, ali i zabrinutost zbog posljedica visokih temperatura na prinose u nekim od najvažnijih zemalja proizvođača.
Poskupio je i kukuruz, i to za 3,6 posto. Toplo i suho vrijeme u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, uz rast cijena energije i geopolitičke napetosti, dodatno je podiglo cijene. Riža je, s druge strane, ostala gotovo na istom nivou.
Nastavljen je i rast cijena biljnih ulja. FAO indeks ove grupe proizvoda povećan je za dva posto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.
Palmino ulje poskupjelo je zbog snažne potražnje indonezijskog sektora biodizela i viših cijena sirove nafte.
Rasle su i cijene sojinog ulja zbog velike potražnje u SAD-u i povećane globalne uvozne potražnje. Istovremeno su cijene suncokretovog i ulja uljane repice pale.
Jedan od najvećih skokova zabilježen je kod šećera. Njegov indeks cijena povećan je za čak 5,6 posto u odnosu na juni.
Razlog su strahovanja da bi dugotrajna suša mogla smanjiti prinose u Evropskoj uniji, kao i nepovoljni vremenski uslovi u važnim azijskim zemljama proizvođačima.
Na tržište utiču i očekivanja povećane potražnje za etanolom u Brazilu.
Za razliku od žitarica, ulja i šećera, cijene mesa krenule su u suprotnom smjeru.
FAO indeks cijena mesa smanjen je za 2,8 posto u odnosu na rekordni nivo iz juna, što predstavlja prvi mjesečni pad ove godine.
Pojeftinili su perad i svinjsko meso zbog veće ponude i slabije svjetske potražnje. Blagi pad zabilježen je i kod govedine, dok je ovčije meso dostiglo novi rekord zbog ograničene ponude iz Oceanije.
Indeks cijena mliječnih proizvoda smanjen je za 0,7 posto.
Pale su međunarodne cijene punomasnog i obranog mlijeka u prahu te maslaca. Sir je bio izuzetak – njegove cijene porasle su prvi put u godinu dana, prvenstveno zbog sezonskog smanjenja ponude mlijeka u Evropskoj uniji.
Iako FAO očekuje da globalna proizvodnja hrane u sezoni 2026/27. ostane na historijski visokom nivou, upozorava da postoji niz rizika koji bi mogli uticati na cijene.
Među njima su vremenske prilike, stanje na tržištu energije i đubriva, geopolitičke napetosti te neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.
Za građane Bosne i Hercegovine globalna kretanja posebno su značajna jer promjene cijena osnovnih prehrambenih sirovina i energije mogu uticati i na troškove uvoza i proizvodnje. Ipak, rast FAO indeksa ne znači automatski da će cijene u domaćim trgovinama porasti u istom procentu, piše Crna hronika.
