Ovih dana na adrese bosanskohercegovačke dijaspore širom svijeta stižu paketi iz Centralne izborne komisije BiH s glasačkim materijalom za opće izbore zakazane za 4. oktobar.
Ukupno 48.074 birača registrovana izvan domovine imat će mogućnost da glasa i oni su prvi u ruke dobili nove glasačke listiće.
Raport je imao uvid u jedan glasački paket koji je stigao na njemačku adresu porodice iz Unsko-sanskog kantona i u njemu je službena brošura sa kandidatskim listama, uputstvo za birače, obrasci i nekoliko koverata.
Nova pravila i dodatna pitanja
Raportovi sagovornici koji su željeli ostati anonimni kažu da ih je zbunila količina materijala koji su dobili, a posebno uputstvo koje se odnosi na skenere.
Međutim, birači u dijaspori nemaju ništa s postupkom skeniranja glasačkih listića, jer oni svoje materijale vraćaju CIK-u u kojem će biti obavljen taj postupak skeniranja.
Iako se očekuje da su neka pravila pri glasanju općepoznata, naši sagovornici kažu da su se trebali dodatno informisati da shvate da smiju glasati isključivo za po tri kandidata na listićima za državni, entitetski i kantonalni parlament i da obavezno moraju označiti političku stranku za koju će glasati što ranije nije bio slučaj.
U suštini, za birače u dijaspori ključna su četiri biračka listića, ali i brošura, odnosno kandidatske liste.
Bez uvida u te liste, što će važiti i za redovne birače, neće se moći glasati za tri nivoa vlasti, dok za glasanje za Predsjedništvo BiH neće biti potreban uvid u kandidatske liste.
S obzirom na to da je u ovom slučaju riječ o glasaču iz dijaspore, a vodi se na općini unutar Federacije BiH, listić je podijeljen u dvije jasne i odvojene kolone.
U jednoj koloni nalaze se kandidati iz reda bošnjačkog naroda, dok su u drugoj koloni kandidati iz reda hrvatskog naroda. Takav listić je istovjetan za sve birače u FBiH.
U utrci za člana Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda na tom listiću su kandidati navedeni sljedećim redoslijedom: Fahrudin Radončić (SBB), Semir Efendić (SBiH) , Bakir Izetbegović (SDA), te Denis Bećirović kao kandidat koalicije Ujedinjeni za državu BiH.
Na istom listiću, na desnoj strani, u susjednoj koloni, u utrci za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, nalaze se ovim redoslijedom: Darijana Filipović (HDZBIH) , Zdenko Lučić kao nezavisni kandidat, te Slaven Kovačević (DF)
Zlatno pravilo za ovaj listić jeste da smijete odabrati samo jednog kandidata sa cijele liste. Jednostavno popunite kružić ispred samo jednog imena, bez obzira na to iz koje je kolone, jer ako označite i kandidata iz bošnjačkog i iz hrvatskog naroda odjednom, vaš listić postaje potpuno nevažeći.
Odmah iza državnog vrha slijedi listić za glasanje za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH
Glas se može dati samo jednoj stranci i kandidatima samo iz te stranke.
U ovom slučaju, na listićima za taj nivo vlasti u koje je Raport imao s lijeve strane su nazivi političkih subjekata , a sa desne strane nalazi se osam kružića pod rednim brojem od 1 do 8 koliko svaka od stranaka ovjerenih za učešće na izborima za taj nivo vlasti ima kandidata na listi.
Da bi glasali za ovaj nivo vlasti, birači prvo na lijevoj strani listića moraju popuniti kružić ispred one partije koja je njihov favorit. Potom, moraju na kandidatskoj listi, ali za taj nivo vlasti, pronaći stranku koju preferiraju i na listi kandidata isključivo te stranke naći imena maksimalno tri kandidata kojima žele dati svoj glas. Zatim trebaju kružić ispred broja pod kojim je taj kandidat popuniti na listiću.
Znači, birači mogu zaokružiti maksimalno tri kružića ispred tri broja na desnoj strani listića i sva tri broja moraju pripadati kandidatima iz one političke opcije koju je glasač odabrao kao onu kojoj je dao glas.
Novina od ovih izbora je ta što svaki birač, bilo redovni ili onaj koji glasa putem pošte obavezno mora odabrati političku stranku za koju glasa, pa onda sa liste te stranke odabrati najviše tri kandidata koja će podržati.
Na ranijim izborima birači su mogli unutar neke stranke glasati za kandidate, a ne obavezno i za stranku, iako je tada njihov glas automatski išao i stranci.
Sada, zbog skenera, birači moraju popuniti kružić ispred naziva stranke koju preferiraju ,a na tri listića za parlamente na kantonalnom, federalnom i državnom nivou ispred brojeva u koloni na desnoj strani popuniti kružiće ispred brojeva pod kojima su njihovi favoriti na izborima.
Ono što je važno uočiti jeste razlika u broju kandidata na desnoj strani listića. Na listiću za Federalni parlament za Izbornu jedinicu 1, odštampani kružići s brojevima na desnoj strani idu samo do broja 14, jer stranke po zakonu ovdje mogu ponuditi maksimalno 14 kandidata.
Pratite i uparite boje listića i kandidatske liste
Na kraju, tu je i četvrti listić koji se odnosi na Skupštinu Unsko-sanskog kantona. Ovo je listić koji na desnoj strani ima odštampane prazne kružiće koji idu do broja 35. Budući da se u Unsko-sanskom kantonu bira 30 kantonalnih zastupnika, stranke ovdje nude punu listu od 35 ljudi, jer je za pet kandidata više od broja traženih zastupnika dozvoljen broj kandidata.
Treba naglasiti da ovaj broj zavisi od veličine samog kantona, pa će tako birači iz Sarajeva ili Tuzle imati liste do broja 40, dok će manji kantoni imati kraće spiskove. Bez obzira na dužinu liste, vaše pravo ostaje isto, a to je da birate jednu stranku i unutar nje maksimalno tri kandidata.
Iako iz CIK-a poručuju da glasanje neće biti komplikovano, birači moraju voditi računa o tome da pri odabiru kandidata za koje žele glasati, na kandidatskim listama strogo vode računa o nivou vlasti za koji glasaju.Jer, svaka stranka ima različite liste za različite nivoe vlasti.
Iako se na kandidatskim listama nalaze puni nazivi nivoa vlasti i sva imena kandidata, sami glasački listići umjesto imena sadrže samo nazive stranaka , šifre i brojeve. I to teoretski može izgledati zbunjujuće.
Zato je možda najbolje pratiti boju listića. U praksi, građani koji glasaju za državni parlament traže u brošuri listu s plavim zaglavljem, na njoj nađu stranku kojoj žele dati glas i ispod pogledaju pod kojim je brojem jedan ili najviše tri kandidata kojem žele dati glas.
I broj tog kandidata ili više njih označe u kružiću na plavom listiću. Za federalni parlament proceduru ponavljaju prateći ljubičastu boju. Isti princip važi i za kantonalne skupštine, gdje se željeni nazivi i brojevi stranaka i kandidata traže na velikoj listi s bordo trakom, a potom označavaju kružići pod tim rednim brojem na listiću koji je u toj istoj bordo boji.
Znači, ako vam je u ruci spreman za popunjavanje listić s plavom bojom u zaglavlju, morate naći i kandidatsku listu koja ima na vrhu plavu boju i tako redom i za druge boje listića.
Pravilno vratite glasački paket CIKBIH
Za birače iz dijaspore, odnosno one koji glasaju putem pošte, popunjavanje listića je tek pola posla jer je za prebrojavanje glasa ključno pravilno postupanje sa pratećom dokumentacijom.
Zato je važno pratiti uputstvo koje su dobili svi glasači. Naime, oni su dobili dvije koverte u glasačkom paketu.
Glasačke listiće građani s pravom glasa van BiH nakon popunjavanja obavezno trebaju odvojiti i zatvoriti u manju kovertu sa crnom prugom koja garantuje tajnost vašeg glasanja, a nju ne smijete šarati niti na njoj pisati svoje ime.
U tu kovertu ne smijete stavljati ništa drugo, nego je stavljate u veliku povratnu kovertu sa već odštampanom adresom Centralne izborne komisije i u tu veliku kovertu prilažete popunjen i svojeručno potpisan obrazac PRP-2 gdje potpis mora biti identičan onom na ličnom dokumentu, te kopiju važećeg dokumenta BiH sa slikom, što može biti lična karta, pasoš ili vozačka dozvola.
Svaki član jedne porodice svoj paket mora poslati u svojoj koverti, a krajnji rok da pošta u Njemačkoj otisne poštanski žig je nedjelja, 4. oktobar 2026. godine, a mora stići u CIKBiH najkasnije pet dana od dana održavanja izbora pa zato budite oprezni, pratite uputstva i osigurajte da vaš glas iz dijaspore bude važeći.
Zbog naknadnih upita CIKBiH je obavijestio birače koji glasaju putem pošte da kandidatske liste koje su dobili u glasačkom paketu nije potrebno vraćati nazad.
Otisak na koverti poštanskog žiga zemlje iz koje se glasa mora biti s datumom ne kasnijim od 4. 10. 2026. godine i mora pristići u Centralnu izbornu komisiju BiH najkasnije pet dana od dana održavanja izbora.
U instrukcijskom pismu kojeg dobija svaki birač koji glasa putem pošte, pored ostalog, istaknuta je napomena da koriste crni ili tamni flomaster prilikom glasanja i da je zabranjeno koristiti crvenu boju zbog kasnijeg skeniranja glasačkih listića, piše Raport.
