Sve češća upotreba generativne umjetne inteligencije među djecom mogla bi negativno utjecati na razvoj kritičkog mišljenja i drugih kognitivnih sposobnosti, upozoravaju istraživači. Istovremeno, dvije najveće školske oblasti u Sjedinjenim Američkim Državama ograničavaju pristup ovim alatima na školskim uređajima.
Los Angeles Unified School District najavio je da će tokom školske 2026/2027. godine učenicima zabraniti korištenje generativne umjetne inteligencije na školskim uređajima. Slična ograničenja već je uveo sistem javnih škola u New Yorku.
Iako je broj istraživanja o utjecaju generativne umjetne inteligencije na razvoj djece još relativno mali, dosadašnji rezultati ukazuju na moguće rizike. Učenici AI alate često koriste kao prečicu do odgovora, umjesto da samostalno prolaze kroz procese razmišljanja i rješavanja problema, koji imaju važnu ulogu u učenju.
Kognitivno zaostajanje
Rebecca Winthrop iz Brookings Institutiona ovaj je fenomen opisala izrazom „kognitivno zaostajanje“. Upozorila je da djeca koja umjetnu inteligenciju redovno koriste za obavljanje školskih i drugih misaonih zadataka mogu preskočiti upravo proces tokom kojeg se razvijaju ključne sposobnosti.
U jednom istraživanju naučnika s izraelskog instituta Technion učestvovalo je 15 djece u dobi od šest i sedam godina te 16 odraslih osoba. Dok su koristili ChatGPT tokom kreativnog zadatka, snimci mozga pokazali su da je kod djece postojala slabija usklađenost aktivnosti u regijama povezanim s pažnjom i obradom informacija nego kod odraslih.
Autori su naglasili da je riječ o malom istraživanju koje još nije prošlo potpunu stručnu recenziju. Ipak, naveli su da rezultati otvaraju pitanje da li je šest godina prerana dob za korištenje generativne umjetne inteligencije, prenosi dpa.
Slabiji rezultati
Drugo istraživanje, provedeno među srednjoškolcima u Turskoj i objavljeno u naučnom časopisu PNAS, pokazalo je da su učenici koji su tokom vježbanja mogli koristiti generativnu umjetnu inteligenciju bili znatno uspješniji u rješavanju zadataka.
Međutim, kada su poslije polagali test bez pristupa AI alatima, učenici koji su tokom pripreme koristili platformu sposobnu da im direktno daje odgovore ostvarili su rezultat koji je bio 17 posto slabiji od rezultata učenika koji nisu koristili umjetnu inteligenciju.
Koautor istraživanja Alp Sungu s poslovne škole Wharton kazao je da su učenici generativnu umjetnu inteligenciju u praksi često koristili kao „mašinu za odgovore“.
Zabrane nisu dovoljne
Istraživači ipak upozoravaju da potpune zabrane vjerovatno neće biti dovoljne. Učenici generativnu umjetnu inteligenciju i dalje mogu koristiti na privatnim uređajima i izvan škole.
Zbog toga stručnjaci smatraju da bi pažnju trebalo usmjeriti na način korištenja ovih alata. Umjetna inteligencija može biti korisna ako učenike podstiče na razmišljanje, postavljanje pitanja i provjeravanje zaključaka, ali postaje problematična kada služi isključivo za brzo dobijanje gotovih odgovora, prenosi Fokus.
