Poplave su najveća prijetnja Bosni i Hercegovini jer je više od 20 odsto njene teritorije ugroženo, a svake godine pogode oko 100.000 ljudi i nanesu štetu od oko 600 miliona dolara.
Ovo se, između ostalog, navodi u Strategiji za smanjenje rizika od katastrofa u Bosni i Hercegovini za period od 2026. do 2030. godine koju je izradilo Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine.
Ova strategija trenutno je u nacrtu, a u njoj je istaknuto da su poplave iz 2014. godine koštale četiri milijarde KM i da je nastradala 21 osoba, dok su one u Hercegovini i srednjoj Bosni iz 2024. godine koštale oko 212 miliona KM i odnijele 27 života.
Problem sa kadrovima i nedostaje spasilaca
Iz strategije se može zaključiti da BiH ima problema i sa kadrovima, da nedostaje spasilaca i da koordinacija između različitih nivoa vlasti nije efikasna, već je spora i neprecizna.
Poseban problem su i finansije koje nedostaju, kao i osiguranje, jer manje od deset odsto građana i poljoprivrednika uopšte razmišlja o zaštiti imovine na taj način. Osim poplava, problem je i u klizištima, kojih je u BiH aktivno oko 10.000, a nijedno od njih nema kontinuirani monitoring pomjeranja tla kako bi se mogli spasiti životi i imovina na vrijeme. Takođe, BiH je u riziku i od suša, zatim požara, ali i mina. Ipak, najveća opasnost i dalje je od poplava, zbog čega se preporučuju konkretni koraci u smislu uređenja vodotoka i izdvajanja znatno većih sredstava.
“Podaci Evropske agencije za ekologiju pokazuju da će se rast pojave poplava nastaviti, a povećanje godišnjih gubitaka od poplava do 2050. godine povećati pet puta, a do 2080. godine 17 puta. Evropski naučnici vjeruju da će najmanje pola miliona Evropljana biti pogođeno svake godine do 2050. godine”, navodi se u strategiji.
Suše problem zbog promjene klime
Zbog promjene klime, problem za BiH u budućnosti će predstavljati i suše koje, kako je navedeno, “postaju češće i intenzivnije”. Zbog toga je potrebno ulagati u navodnjavanje, očuvanje vodnih resursa i prilagođavanje poljoprivrede novim klimatskim uslovima.
“To podrazumijeva bolje upravljanje vodnim resursima, modernizaciju poljoprivrede, zaštitu šuma i zemljišta, razvoj sistema praćenja klime, edukaciju poljoprivrednika i razvoj sistema za praćenje i rano upozoravanje”, ističe se u strategiji, koja bi uskoro trebalo da se nađe pred ministrima u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine.
U dokumentu je navedeno i to da se šteta od nesreća ne može u potpunosti izbjeći, ali se njeni efekti mogu znatno smanjiti. Preduslov za to je da vlade na svim nivoima potencijalne katastrofe shvate kao realnu opasnost i da izgrade efikasan sistem zaštite i spasavanja. Do sada urađene analize sistema govore da postoji dosta prostora za djelovanje i poboljšanje samog sistema, pišu Nezavisne novine.
