Evropska komisija naredne sedmice predstaviće paket proširenja i izvještaje o napretku postignutom u proteklih godinu dana za zemlje koje su u procesu proširenja.
Kako će Komisija ocijeniti zemlje našeg regiona?
Za nas će najzanimljiviji dio biti kako će Komisija ocijeniti zemlje našeg regiona, a prema nekim od izjava koje su evropski zvaničnici davali proteklih sedmica, već sada je sasvim jasno da će najviše pozitivnih ocjena dobiti Crna Gora i Albanija. Određene rezerve su moguće prema Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Iako je realno očekivati da će biti spomenuti izbori u Srbiji, ne treba očekivati detaljniji osvrt u ovom trenutku, jer su, sudeći prema dosadašnjoj praksi, izvještaji već napisani i sada prolaze kroz proces internih konsultacija unutar evropskog aparata, pa je teško očekivati detaljno usaglašen stav i ocjene toga šta ovi izbori znače za Srbiju.
BiH bi ovog puta mogla završiti u pravom zapećku
BiH bi ovog puta mogla završiti u pravom zapećku, jer je teško zagovarati tezu da je u proteklih godinu dana bilo značajnijeg napretka na evropskom putu, s obzirom na to da nijedna od ključnih evropskih obaveza nije ostvarena u potpunosti. Na primjer, predstavnici BiH nisu bili u stanju riješiti ni relativno jednostavno pitanje izbora glavnog pregovarača, a o kompleksnim reformama da se i ne govori. Neće pomoći ni činjenica da ništa nije urađeno na sprovođenju reformi iz Plana rasta, kao ni to da će zemlja vrlo izvjesno izgubiti dodatnih 300 miliona evra, uz već izgubljenih sto miliona od prije nekoliko mjeseci.
Biće zanimljivo pratiti koji će rječnik predstavnici Evropske komisije koristiti kad je u pitanju BiH, hoće li eksplicitno naglasiti da je BiH razočarala, ili će se odlučiti za umjereniji jezik koji bi mogao veći akcent staviti i na neke od pozitivnih koraka, poput završetka procesa ratifikacije finansiranja iz instrumenata pretpristupne pomoći u visini od 140 miliona evra. Podsjećanja radi, novac će biti iskorišten za sprovođenje reformi, poslovnu zajednicu i druge oblasti u zemlji. Iako nije riječ direktno o mjerama za otvaranje pregovora s EU, Komisija se može odlučiti da akcentuje ovaj dio kako bi ohrabrila bh. institucije.
Osim toga, Komisija može značajan akcent staviti na sprovođenje izbora u BiH uz korištenje novih tehnologija, čiju je realizaciju pomogla i EU. Evropska komisija može argumentovati da je to značajan korak u demokratizaciji i jačanju integriteta izbornog procesa i podsjetiti na činjenicu da su izborni rezultati prihvaćeni od strane šire populacije i da nije bilo masovnih tvrdnji, kao što je to bilo u ranijim ciklusima, da je došlo do sistemske izborne prevare.
Jačanje saradnje u oblasti migracija i granica
Komisija bi takođe, ako bude željela staviti naglasak na pozitivne korake, mogla ukazati i na jačanje saradnje u oblasti migracija i granica. Iako se radi o sporazumima koji potiču iz prethodnih perioda, brojni koraci u njihovoj implementaciji sprovedeni su u ovom ciklusu koji će obuhvatiti izvještaj.
Kada je riječ o mjerama, reformama i politikama koje nisu sprovedene, ukoliko se Komisija fokusira na taj aspekt, kad je BiH u pitanju, neće imati težak posao da pokaže koliko je BiH stagnirala.
Ovaj izvještaj bi, međutim, mogao dodatno da akcentuje bezbjednosni aspekt saradnje sa BiH i zapadnim Balkanom, što može na neki način ići u prilog i zemljama poput BiH, koje ne čine dovoljno na evropskom putu, ali bi EU ipak mogla biti motivisana da je ne napusti. Naime, u posljednje vrijeme evropski političari, kao i predstavnici samih zemalja članica, ukazuju na bezbjednosni problem, hibridne prijetnje i izazove za evropsku bezbjednost ako BiH bude prepuštena sama sebi.
Kao što smo nebrojeno puta do sada pisali, rat u Ukrajini i promjena američke politike prema Evropi natjerali su EU da osmisli novi bezbjednosni koncept, koji je nezamisliv bez saradnje zemalja zapadnog Balkana. Ako u izvještaju budemo vidjeli više poglavlja koja se bave ovom problematikom, biće to indikator koliko Evropska komisija bezbjednosnu saradnju sa zemljama zapadnog Balkana smatra neizostavnom, pišu Nezavisne novine.
