Rukovanje novcem i hranom od istog zaposlenika u trgovinama i ugostiteljskim objektima koji posluju sa hranom nije samo po sebi nepravilnost, pod uvjetom da se između tih radnji provode odgovarajući higijenski postupci.
Upotreba zaštitnih rukavica pritom ne zamjenjuje obavezu održavanja higijene ruku, kažu iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS nakon što smo ih upitali koliko često vrše inspekcijski nadzor prostora gdje se proizvodi i prodaje hrana, šta sve ulazi u kontrolu i kakvi su rezultati provedenih nadzora.
Unakrsna kontaminacija hrane
Povod za obraćanje inspekciji je sve više poziva građana koji se žale na rad i higijenske uvjete uposlenih u mesarama i tržnim centrima.
Gotovo svakodnevni prizor je da mesari golim rukama ili u rukavicama uzimaju novac, vraćaju kusur jednom kupcu, a onda posežu za mesom, režu i vagaju ga kako bi uslužili drugoga, bez da prije toga promijene rukavice ili operu ruke.
Također, građani problematiziraju i to što zaposleni za frižiderima u tržnim centrima ne mijenjaju rukavice kada vagaju svinjetinu.
Iz inspekcije naglašavaju kako su subjekti, koji učestvuju u poslovanju s hranom, odgovorni su za osiguravanje i kontinuirano provođenje propisanih higijenskih postupaka, uključujući održavanje higijene zaposlenih i sprečavanje unakrsne kontaminacije hrane.
– Pri procjeni značaja pojedinih higijenskih propusta potrebno je uzeti u obzir stvarni rizik za sigurnost hrane. Iako opisani postupci mogu predstavljati rizik od unakrsne kontaminacije, prioritet u službenim kontrolama imaju nepravilnosti koje mogu ozbiljnije ugroziti zdravlje potrošača, uključujući promet zdravstveno neispravnog mesa, neodgovarajuće uvjete čuvanja i nemogućnost utvrđivanja njegovog porijekla. Pritom je važno razlikovati postojanje higijenskih propusta koji stvaraju rizik od unakrsne kontaminacije od činjenice da je kontaminacija zaista nastala – navode iz inspekcije.
Dodaju da do sada nisu imali prijava građana koje su se odnosile na navedeno postupanje zaposlenih u mesarama i tržnim centrima.
– To naravno, ne isključuje mogućnost pojave takvih propusta u pojedinim objektima – dodaju u inspekciji.
Na području Kantona Sarajevo evidentirano je 247 prodajnih mjesta koja obavljaju promet neupakovanog mesa, uključujući samostalne mesnice i prodajna mjesta u trgovačkim centrima.
Veterinarska inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove mjesečno u prosjeku, kako su naglasili, izvrši 20 do 25 inspekcijskih kontrola, koje obuhvataju higijenske uvjete objekata i opreme, postupke rukovanja i čuvanja hrane, temperaturne režime, veterinarsko-zdravstvenu dokumentaciju, označavanje i sljedivost mesa.
– U periodu od 1. januara do 31. oktobra 2026. godine izvršeno je ukupno 205 inspekcijskih nadzora i kontrola, pri čemu su izrečene 53 novčane sankcije u ukupnom iznosu od 105.090 KM. Najčešće sankcionisane nepravilnosti odnosile su se na promet neoznačenog mesa, neposjedovanje odgovarajuće veterinarsko-zdravstvene dokumentacije i nemogućnost osiguravanja sljedivosti mesa u prometu – navode iz kantonalne inspekcije.
Isključeni iz prometa
U istom periodu, u okviru nadzora maloprodajnih objekata, doneseno je 12 rješenja o neškodljivom uništenju mesa koje je ocijenjeno kao higijenski neispravno.
– Na osnovu ovih rješenja, ukupno 236,65 kilograma mesa isključeno je iz prometa i upotrebe te neškodljivo uništeno pod nadzorom veterinarske inspekcije. Navedena količina odnosi se isključivo na maloprodaju, dok se ukupne količine proizvoda životinjskog porijekla koje se na osnovu mjera veterinarske inspekcije isključuju iz prometa i upotrebe na godišnjem nivou mjere u tonama – kažu u inspekciji.
Bitno je, kako kažu, istaći kako je pitanje načina pružanja usluge potrebno sagledati i s aspekta interesa i prava potrošača, koji na uočene propuste mogu reagovati neposredno na prodajnom mjestu, zahtijevajući odgovarajuće higijensko postupanje zaposlenih.
– Ukoliko se nepravilnosti ne otklone, građani ih mogu prijaviti Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, uz navođenje konkretnog objekta i okolnosti događaja. Naglašavamo da je svakodnevno provođenje propisanih higijenskih postupaka odgovornost subjekata u poslovanju s hranom, dok veterinarska inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kroz službene kontrole zasnovane na procjeni rizika, provjerava njihovo provođenje i poduzima odgovarajuće mjere u slučaju utvrđenih nepravilnosti – stoji u odgovoru Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS, piše Faktor.
