Industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine suočava se s nestabilnošću, padom narudžbi i sve snažnijom konkurencijom na evropskom tržištu. Posebno je pogođena prerađivačka industrija, koja je velikim dijelom izvozno orijentisana i ovisi o potražnji evropskih kupaca.
Privrednici upozoravaju da globalni poremećaji u energetskom sektoru i ekonomska kriza u evropskim zemljama ostavljaju sve ozbiljnije posljedice na domaće kompanije.
Prema pojedinim pokazateljima, ukupan obim industrijske proizvodnje u Federaciji BiH u posljednje tri godine smanjen je za gotovo deset posto, dok u Uniji poslodavaca smatraju da je stvarni pad bio znatno veći.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da je u septembru ove godine industrijska proizvodnja bila manja za 0,7 posto u odnosu na august, dok je u augustu zabilježen pad od 1,5 posto u poređenju sa julom, piše BHRT.
U Uniji poslodavaca upozoravaju da domaće kompanije sve teže dobijaju poslove na evropskim tenderima. Adem Hanić, predsjednik Upravnog odbora Unije poslodavaca Tuzlanskog kantona, kaže da je konkurencija, posebno ona iz Kine, sve snažnija.
– U proljeće smo se takmičili s Kinezima i izgubili smo sve tendere. Oni su bili nekih dvadesetak i nešto posto jeftiniji od nas, iako mi možemo biti jeftiniji od Nijemaca, Šveđana ili Francuza. Oni imaju upravo takve podsticaje koje mi ne možemo dosegnuti u svojim državama. Mi nemamo nikakve podsticaje – ističe Hanić.
Vlasnici fabrika u prerađivačkoj industriji kažu da se na evropskom tržištu moraju boriti za svaki posao. Uz smanjenu potražnju, promijenio se i način na koji inostrani partneri naručuju proizvode. Umjesto velikih narudžbi, sve češće dolaze manji zahtjevi, što otežava organizaciju proizvodnje.
Alen Bošnjaković, vlasnik firme Fiberworld iz Gradačca, kaže da je tržište u posljednje vrijeme znatno promijenilo svoje potrebe.
– Jednostavno, tržište se promijenilo. Prije smo imali neke velike narudžbe. Ne znam ni ja, firma mi naruči 40 kilometara kanalica. Sada toga više nema. Ide kilometar, pola kilometra, dva kilometra. Sve se iskomadalo i razdijelilo, vjerovatno zbog ove geopolitičke situacije koja je nastala – objašnjava Bošnjaković.
Ekonomski stručnjaci smatraju da država mora pronaći odgovor na posljedice geopolitičkih promjena i privredne krize u Evropi. Jedno od rješenja vide u diferenciranoj industrijskoj politici, usmjerenoj na sektore koji imaju potencijal rasta.
Bahrija Umihanić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli ističe kako je potrebno povezati ulaganja u različite sektore i posebno pomoći proizvodnim kapacitetima koji su orijentisani na izvoz.
– Naprimjer, treba povezati ulaganja u rudnike, gdje je pad proizvodnje bio 22 posto u samo godinu dana, zajedno s energetskom tranzicijom. Treba obratiti pažnju i na prerađivačke kapacitete i privredne subjekte koji su izvozili te njima usmjereno pomoći jer im slijedi još jedan dodatni teret uvođenjem takozvane karbonske takse – upozorava Umihanić.
Uprkos problemima, domaći privrednici smatraju da BiH ima određene prednosti zbog svog geografskog položaja i blizine evropskog tržišta. Globalni poremećaji u lancima snabdijevanja industrijskim proizvodima mogli bi otvoriti prostor domaćim proizvođačima za preuzimanje dijela poslova koji se trenutno obavljaju u udaljenijim zemljama.
Bošnjaković smatra da BiH može biti alternativa dobavljačima iz Kine, Indije i Vijetnama, ali samo uz jasnu strategiju i podršku vlasti.
– Mi smo blizu Evrope, još nismo u Evropskoj uniji, što je sada i pozitivna strana medalje, a vrlo smo blizu. Ovdje smo 15 kilometara od EU-a i 20 kilometara od autoputa. Možemo vrlo lako zamijeniti dobavljače iz Kine, Indije, Vijetnama i drugih zemalja, ali za to mora postojati strategija koja će krenuti od politike i podržati privrednike – kaže Bošnjaković.
Podaci o prošlogodišnjoj prodaji industrijskih proizvoda pokazuju da je na domaćem tržištu prodano proizvoda u vrijednosti od približno 7,55 milijardi KM, dok je prodaja na inostranom tržištu dostigla 7,26 milijardi KM. Najveći industrijski potencijal u Federaciji BiH ima Tuzlanski kanton, koji ostvaruje gotovo četvrtinu ukupnog prometa industrijskom robom u ovom entitetu.
Privrednici upozoravaju da BiH ima industrijski potencijal, ali da njegovo očuvanje zahtijeva uređen privredni sistem i dugoročnu strategiju. Posebno ističu potrebu za saradnjom vlasti i struke, umjesto donošenja odluka isključivo prema kratkoročnim političkim interesima, prenosi Faktor.
