Neradna nedjelja u Federaciji BiH već dvije godine dio je svakodnevice zaposlenih u trgovini, ali i tema o kojoj se i dalje vode polemike. Dok jedni ističu značaj slobodnog dana za radnike, drugi upozoravaju na ekonomske posljedice i nejednak položaj zaposlenih u različitim djelatnostima.
Dvije godine primjene zakona, prema Sindikatu, donijele su radnicima ne samo slobodne nedjelje nego i neradne praznike. Iako je bilo slučajeva kršenja zakona, navode da nije došlo do značajnijeg pada prometa niti zatvaranja radnih mjesta u trgovini.
MERSIHA BEŠIROVIĆ predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH
“Pad prometa nije bio, naprotiv raste. Kada je u pitanju zatvaranje radnih mjesta u trgovini, kao posljedica neradne nedjelje, ni toga nije bilo. U javnosti se spominje famozno preljevanje prometa iz jednog entiteta u drugi, ne mislimo da je i to direktno posljedica ove neradne nedjelje.”
Međutim, ocjene ekonomskih posljedica ove mjere nisu iste. Dok jedni ukazuju na izostanak pada prometa i zaposlenosti, s druge strane se upozorava na smanjenje broja zaposlenih, pad maloprodajnog prometa i širenje dragstore objekata u kojima se i dalje radi nedjeljom.
ADMIR ČAVALIĆ ekonomski analitičar
“Sada veći broj naših radnika, nažalost u Federaciji, radi u dragstorima, tu radi 24h, 7 dana u sedmici. Šta to konkretno znači? Da naši radnici ne mogu provoditi vrijeme sa svojom porodicom nedjeljeljom, već moraju nedjeljom raditi u dragstoreu ili rade negdje gdje nisu na radaru inspekcijama.”
Za razliku od kritika o negativnim ekonomskim posljedicama, iz Ministarstva trgovine ističu da neradna nedjelja nije utjecala na plate zaposlenih niti je imala direktan negativan utjecaj na ekonomske pokazatelje. Izmjene zakona, za sada, nisu zvanično zatražene, a stav Ministarstva je da postojeće rješenje treba zadržati.Voice-over Start:
AMIR HASIČEVIĆ ministar trgovine Federacije BiH
“Neradna nedjelja nije uzrokovala promjene, nije imala direktan negativan utjecaj u ekonomskim pokazateljima. Mi ostajemo pri stavu da je neradna nedjelja jedan dobar potez. Evo dvije godine su pokazale da nije bilo suprotstavljanuja interesa između poslodavaca i radnika po tom pitanju.”
Dvije godine poslije, neradna nedjelja ostaje mjera oko koje nema jedinstvenog stava. Za jedne je donijela dugo očekivani slobodan dan i bolji kvalitet života, za druge ograničila poslovanje i mogućnost kupovine. A posebno ostaje pitanje zašto pravo na neradnu nedjelju nije jednako uređeno za sve radnike piše BHRT.

