Cijene sojine sačme i kukuruza, koje čine osnovu hrane za piliće, dosegle su istorijske maksimume, zbog čega ne samo da su cijene pilećeg mesa drastično porasle, već će vjerovatno dovesti i do smanjenja obima proizvodnje.
Kako su za “Nezavisne novine” naveli peradari i živinari, problem kod ove branše je što je učešće hrane u cijeni pileta više od 70 odsto, a cijene sojine sačme i kukuruza su porasle više od 50 odsto u posljednjih nekoliko mjeseci.
Kako je ranije naveo Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, peradarski sektor, jedan od najrazvijenijih podsektora poljoprivredno-prehrambene industrije, suočava se sa velikim izazovima kod nabavke sirovine te da u posljednjih 10 godina cijena sojine sačme nikad nije bila viša nego danas, što utiče i na samu proizvodnju pilećeg mesa.
Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS i direktor preduzeća “Agreks” iz Donjeg Žabara, kazao je da su cijene sojine sačme u zadnjih mjesec dana dosegle istorijski maksimum te je cijena jedne tone sojine sačme u luci Kopar u Sloveniji dostigla 640 evra.
“Kada su u pitanju cijene kukuruza kao osnovne spreme koja se koristi u spremanju stočne hrane, one su u kontinuiranom rastu. U posljednjih nekoliko mjeseci, od zatvaranja mađarskih i srbijanskih granica, nakon izbijanja sukoba u Ukrajini, kukuruz je poskupio više od 55 odsto”, rekao je Miličić.
Dodao je da zajedno kukuruz i sojina sačma u spremanju hrane za piliće učestvuju oko 80 odsto, zbog čega su cijene stočne grane drastično porasle.
“Jedna od važnih sirovina u spremanju hrane – monokalcijum fosfat je poskupio više od 400 odsto. Ne postoji nijedan input u spremanju gotove stočne hrane kojem cijena nije skočila bar 20 odsto”, naveo je Miličić, ističući da je otežavajući faktor što je u sektoru peradarstva došlo do pomjeranja krajnjih cijena.
“Na primjer, u proizvodnji konzumnih jaja to nije moglo da prati rast cijena inputa, te to može imati za posljedicu smanjivanje kapaciteta u proizvodnji. Svjedoci smo i najskuplje proljećne sjetve”, rekao je Miličić, dodajući da bi ovo moglo dovesti do krize hrane.
“Kada je u pitanju pileće meso, tu je situacija nešto drugačija. Bilježimo izrazito visoke cijene pilećeg mesa u maloprodaji, što znači da je tražište bolje odreagovalo, došlo je do povećanja cijena te je sačuvana proizvodnja”, kazao je Miličić, ističući da ipak ne mogu garantovati očuvanje postojećih kapaciteta proizvodnje.
Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara/živinara BiH i izvršni direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, kazao je za “Nezavisne novine” da cijene sojine sačme i kukuruza nikad nisu bile više te da se ne očekuje skorašnja stabilizacija na berzama.
“Problem peradarstva, odnosno živinarstva u odnosu na druge branše je to što je učešće hrane u cijeni pileta više od 70 odsto. Ako pričamo o govedarstvu ili svinjogojstvu, to su grane u kojima imate alternative u hrani, ali to u živinarstvu nemate jer ste direktno vezani za koncentrat”, naveo je Jabandžić, dodajući da su cijene ostalih komponenti imale rast do 300 odsto, ali da su procentualno sa manjim udjelom. Dodao je da se u konačnici ova situacija odražava na konačnu cijenu proizvoda.
“Poskupljenje piletine je zaista veliko, poremetilo je navike ljudi jer je piletina vremenom postala osnovna životna namirnica”, rekao je Jabandžić, dodajući da nije optimista te da ne vjeruje da će se u skorijoj budućnosti cijene smiriti.
Naveo je da se cijene piletine kreću od 6,50 KM, koliko košta kilogram pilećih bataka i cijelog pileta, do pilećeg bijelog mesa – i do 14 KM.
“Neću reći da nema određenih zloupotreba, ali mi imamo zakonski regulisane marže. Ja pozivam inspekcijske organe da rade svoj posao i reaguju”, zaključio je Jabandžić.
