– Uzrok je vjerovatno dosta sušno i vjetrovito proljeće, što pogoduje većoj koncentraciji polenskih zrnaca u zraku. Ono što je karakteristično za naš prostor je to da lijeska prva počinje cvjetati u februaru, dok u martu i aprilu, naročito na području Sarajeva, cvjetaju breza i joha, a kako vrijeme odmiče budi se i ostalo drveće, čija cvatnja završava u julu sa lipom. Međutim, u ovom trenutku najveću koncentraciju polena u zraku daju trave koje će cvjetati sve do kraja augusta, kada do novembra počinju cvjetati korovi, od kojih je najopasnija ambrozija – navodi Hadžiosmanović.

Prim. dr. Teufik Hadžiosmanović

 

Od alergijskih, najčešće su dvije bolesti – vazomotorni rinitis i alergijska astma. Hadžiosmanović dodaje kako su simptomi vazomotornog rinitisa: kihanje, curenje bistrog sadržaja iz nosa, suzenje i svrab očiju, grebanje u grlu.

Na pitanje, kako razlikovati alergijski od bakterijskog rinitisa, Hadžiosmanović odgovara, “kako je sekret iz nosa kod prehlađene osobe obično zamućen, žut ili zelen”.

– Kod prehlade osoba osjeća slabost i temperaturu, što nije karakteristično za alergijski rinitis. Naravno, oba rinitisa mogu se komplicirati u sinuzitis, jer dovode do otoka sluznice, što sprečava drenažu iz sinusa – kaže Hadžiosmanović.

Osim sezonskih, koje izazivaju određene biljke, alergije mogu biti i nutritivne, koje uzrokuju neke vrste hrane, potom alergije na određene lijekove, sunce, hladnoću…

– Alergije su posljednjih godina u mnogim državama svijeta, pa i kod nas poprimile epidemijske razmjere. To su bolesti budućnosti razvijenog dijela svijeta, dok afrički kontinent i dalje se bori sa infektivnim bolestima. Više je teorija – zašto je to tako?! Genetika igra ulogu, ali postoje i teorije koje govore o tome da otuđenje od prirode i život u prostorima koji nisu prirodni uzrokuje da čovjek postaje manje otporan prema alergijskim bolestima – objašnjava Hadžiosmanović.

Prema riječima pulmologa, alergijske bolesti genetski su determinisane, što znači da su nasljedne. Ne mogu se izliječiti, ali se adekvatnom terapijom mogu držati pod kontrolom.

Kako narušavaju svakodnevni način života, važno je, kaže Hadžiosmanović, “raditi na njihovoj prevenciji”.

– Na svim meteorološkim stranicama na internetu za određena područja u razvijenom svijetu, pored temperature, padavina, biometeorološke prognoze, mogu se očitati i koncentracije određenih alergena u zraku, pa oni koji pate od alergija mogu se prema tome ponašati. To znači da ako je koncentarcija određenog alergena visoka, alergični po mogućnosti trebaju kretanje na otvorenom svesti na minimum. Svim svojim pacijentima savjetujem da ne izlaze u jutarnjim satima tokom suhih, vjetrovitih dana, nego da to rade u popodnevnim satima. Osim toga, preporuka je da ne zrače domove u jutarnjim satima, da izlaze vani nakon kiše kada je koncentracija alergena puno manja te ne suše veš vani na koje se lijepe polenska zrnca – istakao je Hadžiosmanović, piše Faktor.