Iako se pitanje o izgradnji autocesta u Bosni i Hercegovini gotovo uvijek svede na pomjeranje datuma i kojekakve naknadne rokove, određeni procesi kada je riječ o regionalnom uvezivanju konačno su nakon godina čekanja pomaknuti s mrtve tačke.
Dok se na Koridoru 5C trenutno radovi odvijaju na nekoliko dionica, na neki način ispod radara je prošla vijest da se u Bosni i Hercegovini konačno započinje kakav-takav rad na Jadransko-jonskoj autocesti, projektu koji bi trebao povezati zemlje regije, ali i Bosnu i Hercegovinu sa državama Evropske unije kako na sjeveru, tako i na jugu Evrope.Kao što je već od ranije poznato, projekt Jadransko-jonske autoceste predstavlja ideju Evropske unije o dodatnom saobraćajnom uvezivanju sedam zemalja koje neminovno jesu ili će biti dio evropske porodice.
Ukupna dužina ceste iznosi 1.100 kilometara, a predviđeno je kako će prolaziti kroz Italiju (početna tačka), Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju te Grčku gdje je krajnja destinacija grčka luka Igumenica.
Još 2018. godine, Evropska unija je u sklopu strategije za tzv. Dunavsku regiju predstavila prioritetne zadatke za unapređenje mobilnosti i povezivanja kako u cestovnom, tako i u slučaju željezničkog i zračnog saobraćaja od čega bi korist zapravo imalo 14 zemalja kako južne tako i centralne Evrope.
Kada je riječ konkretno o Jadransko-jonskoj autocesti, ona počinje u Trstu i veže se za već postojeći put RA 13 koji ide prema granici sa Slovenijom gdje se dalje put povezuje s Hrvatskom i cestama A7, i A1 koja je od posebnog značaja i za samu Bosnu i Hercegovinu.
Naime, prema planu, Jadransko-jonska autocesta u Bosni i Hercegovini trebala bi početi na Graničnom prijelazu Bijača i već izgrađenom dijelu autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.
Dio Koridora 5C koji je trenutno u izgradnji, činit će i dio Jadransko-jonske autoceste i odnosi se na dionici Počitelj – Zvirovići koji se gradi upravo sredstvima Evropske investicijske banke (EIB) u iznosu od 100 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od pet miliona eura.
Nakon što ovaj dio bude u potpunosti završen, prema planu, autocesta bi se trebala povezati na petlju u Počitelju koja će uvezivati ovaj dio sa sjeverom BiH.
Gdje je tu Jadransko-jonska autocesta?
Iako je projekat dugo vremena bio u ladici zbog niza okolnosti, Autoceste FBiH su sredinom juna objavile informaciju kako su izabrale projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dionice Jadransko-jonskog koridoa od Počitelja do Stoca.
Za projektanta navedenog dijela Jadransko – jonskog koridora odabrana je grupa ponuđača, koju čine IGH d.o.o. Mostar, Institut IGH d.d. Zagreb i Integra d.o.o. Mostar. Ukupna vrijednost ovog ugovora koji se financira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH je 6 miliona i 90.000 KM bez PDV-a. Rok za izradu projektne dokumentacije je osamnaest mjeseci.
Iako još uvijek nije poznata tačna trasa dionice, iz Autocesta su saopćili kako će ona biti ukupne dužine od 23 kilometra i počinjat će od definiranog spoja s Koridorom 5C.
Navedeno je kako će trasa ići iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni “Habatnice”.
Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave, na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Pored mostova, na ovom dijelu trase, predviđena su dva potputnjaka. Trasa prolazi pretežno nenaseljenim dijelom odnosno iza postojećih naselja. Na dionici je predviđeno odmorište Kruševo.
Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L= 990 m), te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvorište za Neum i Stolac.
Na ovom dijelu trase predviđeno je pet potputnjaka, te jedan natputnjak u sklopu čvorišta “Neum – Stolac”, ceste koju su također finansirale evropske institucije poput Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Trebinje pod upitnikom
Prema ranijem projektu koji je objavila Evropska unija, Jadransko-jonska autocesta trebala bi prolaziti i kroz istočnu Hercegovinu, tačnije u blizini Trebinja, gdje bi cesta dalje trebala ići prema Crnoj Gori i jugu Balkana.
Ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović ranije je izjavio kako je lokacija planiranog aerodroma u Trebinju utjecala na pomjeranje trasa Jadransko-jonske autoceste.
Također, ono što je poznato jeste da je na ovom dijelu trenutno u opticaju ukupno šest trasa, a da još uvijek zbog lokalnih interesa, ali i interesa građana nije odabrana konačna trasa ovog izuzetno bitnog regionalnog projekta.
Nakon što konačno bude izabrana i ova trasa autoceste, za očekivati je kako će se veoma brzo krenuti u izgradnju i preostalog dijela čime bi se i zvanično Bosna i Hercegovina uključila u projekt Jadransko-jonske autoceste.
Iako u potpunosti nije vezano za Bosnu i Hercegovinu, Jadransko-jonska autocesta ovisit će i o gradnji u Crnoj Gori.
Uz pomoć Evropske unije, u ovoj državi nedavno je otvorena prva dionica autoputa Bar-Boljare koji bi trebao predstavljati i vezu s Jadransko-jonskom autocestom.
Prema ranijim tvrdnjama crnogorske vlade, u planu je i izgradnja dijela autoceste od ulaza u državu iz pravca Trebinja, a pored sredstava Evropske unije, iz Crne Gore je ranije saopćeno da bi u projektu trebali učestvovati i partneri iz Sjedinjenih Američkih Država.
Velike mogućnosti, ali i mnogo neiskorištenog prostora
Uprkos velikim mogućnostima koje Jadransko-jonska autocesta nudi, projekat kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ali i susjednoj Crnoj Gori nije dobio pažnju kakvu i zaslužuje.
Kroz strategiju EUSAIR koja je upravo namijenjena Jadransko-jonskoj regiji, Evropska unija nastoji uključiti sve države u programe kroz koje se izdvajaju brojna sredstva za zaštitu životne sredine, pomorski saobraćaj, ali i razvoj cestovne infrastrukture.
Uprkos značaju koji Koridor 5C ima za Bosnu i Hercegovinu, projekt Jadransko-jonske autoceste podjednako je značajan za državu i u budućnosti značajno može olakšati transport robe na jug Balkana, ali i u Italiju.
Pored toga, izgradnjom bosanskohercegovačke dionice Jadransko-jonske autoceste, uz već ostvareni projekt ceste Stolac – Neum, Bosna i Hercegovina na još jedan način može unaprijediti turističke potencijale krajnjeg juga države čime bi postala dodatno interesantna svim turistima iz Evropske unije koji se do sada, dijelom i zbog cestovnih poteškoća, nisu odlučili za boravak ili prolazak kroz državu, piše Klix.
