Službenim proglašenjem rezultata općih izbora Centralne izborne komisije (CIK) počeo je teći rok za konstituisanje kantonalnih skupština, popunjavanje Doma naroda FBiH, a time i rok za formiranje vlasti.
Bez obzira sviđala se nekome odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o izmjenama izbornog zakona ili ne, ona je na snazi. A to znači da je od jučer počeo teći rok od mjesec dana za konstituisanje parlamentarnih organa, što će voditi i formiranju izvršne vlasti.
Iako je OHR ranije pripremio prijedlog odluke o distribuciji delegata Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih u Dom naroda Federacije BiH iz svake od deset kantonalnih skupština, potrebno je da CIK donese formalno-pravnu odluku, odnosno formulu kako bi kantonalne skupštine mogle krenuti u proces izbora delegata.
Ono što je zanimljivo u cijeloj priči jestu apelacije na Schmidtove odluke, koje je Ustavnom sudu BiH prvo poslao Željko Komšić, a potom i Šefik Džaferović. Oni traže izjašnjenje Ustavnog suda države uz argumente da je visoki predstavnik mijenjajući Ustav FBiH te izborni zakon načinio nekoliko prekršaja. Jedan od argumenata je da je koristio dva različita popisa za popunjavanje Doma naroda i Vlade FBiH.
Također mu se zamjera da je ignorisao prava Ostalih, odnosno raniju presudu iz 2015. po apelaciji Komšića, kada je Ustavni sud presudio da su Ostali diskriminisani je rne mogu biti izabrani za predsjednika ili potpredsjednika FBiH.
Sada je na CIK-u, da objavi odluku s formulom za popunjavanje Doma naroda iz kantonalnih skupština ili da čeka odluku Ustavnog suda BiH. A odluka Ustavnog suda vjerovatno neće biti donesena tako brzo. Treba naglasiti da je Komšić u svojoj apelaciji tražio privremenu odluku o suspenziji primjene zakona do konačne odluke suda.
Ukoliko CIK postupi po važećem zakonu nakon Schmidtovih amandmana i Dom naroda se popuni, a kasnije Ustavni sud BiH donese odluku kojom Schmidtove amandmane proglasi neustavnim dobit ćemo novi pravno-politički haos.
Izvor: Klix
 počeo je teći rok za konstituisanje kantonalnih skupština){kind=link}