Da bismo znali hoćemo li putovati za vikend, šta obući ujutro za posao ili pak koji je najbolji period za odlazak na zimovanje-ljetovanje, obavezno pogledamo vremensku prognozu. Ona je postala sastavni dio našeg života i jedna je od najvažnijih vijesti koje svakodnevno pratimo.
Kakvo nas vrijeme očekuje u narednom periodu i hoće li biti većih iznenađenja, te kako se odlučio baviti meteorologijom saznali smo u razgovoru s mladim meteorologom iz Doboj Istoka, Harisom Babićem.
– Imam 24 godine. Završio sam osnovno i srednje obrazovanje u Doboj Istoku odakle i dolazim. Nakon završene srednje škole upisao sam Fakultet elektrotehnike kojeg hvala Bogu završavam uspješno u roku. Trenutno sam na master studiju istog fakulteta na usmjerenju Automatike i Robotike. Moje zanimanje i ljubav prema meteorologiji počinje još prije nekih 10-ak godina kada sam počeo da motrim meteorološke uslove, temperature, vlage i opisa vremena i to sve bilježim u svojim dnevnicima za tu namjenu. Danas sam već stigao do 11. po redu dnevnika i tu kolekciju naravno čuvam. Naravno nekada prilike nisu dozvoljavale da to pišem kao onda kada sam morao biti u Tuzli na studiju – kazao je Haris na početku našeg razgovora.
Ovaj mladić, u selu Babići ima smještenu meteorološku opremu, ukupno tri stanice za mjerenje, sa praćenjem parametara temperature, pritiska i vlage. Svakodnevno na Facebook stranici “Meteorološki centar Babić”, pratioce obavještava o vremenskim prilikama, a nama je otkrio odakle interesovanje za meteorologiju.
– Pa mogu reći da taj proces u kojem me meteorologija sve više interesuje je išao polahko. Volio sam pratiti meteo uvjete zimi, i to me zanimalo kada će doći snijeg. Sve to sam pratio i ta kretanja u prirodi su me privukla ka ovoj zanimljivoj i za mene plemenitoj profesiji. Iz toga svega je izašla sva ova priča o mom bavljenju meteorologijom i praćenjem i drugih parametara važnih za meteorološke analize.
Kako ste stekli znanje i iskustvo?
Nažalost u našoj zemlji fakulteta za meteorologiju nema. Najbliži za to gradovi su Beograd i Zagreb. Meni nije bio cilj da napuštam zemlju tako da sam ostao obrazovati se u BiH. Sudbina je takva da sam upisao elektrotehnički fakultet, ali moj hobi pored toga je naravno bila i ostala meteorologija. A kad nešto volite onda se vi sami za to potrudite i dođete do izvora koji vam mogu pomoći za tu svrhu. Tako mogu reći da sam neko primarno znanje stekao lično analizirajući meteo karte, ali i dakle preko interneta, tačnije meteo foruma gdje dosta drugih ljudi iz regiona sa sličnim zanimanjem učestvuje u istom. Mogu reći da se to istraživanje posebno nekako aktiviralo u nekom zadnjem periodu kada sam otvorio svoju meteorološku stranicu na Facebook-u, pa sam se više upustio u dalje upoznavanje stvari koje još nisam bio upoznao, tipa euro-atlantskih režima cirkulacije koji su jako bitni za kretanje atmosferskih sistema i u našim krajevima.
Kako izgleda vaš radni dan?
Moj radni dan vezano za meteorologiju se sastoji od praćenja nekoliko važnih meteoroloških modela urađenih od strane svjetskih meteo centara, koje lično ja smatram pouzdanim. Analiziram njihove projekcije vremena i stanja atmosfere i rezultate koje oni izbace u svojim izračunima. Ti neki glavni izlazi modela budu ujutro i ponovo navečer. Već ujutro tako imam pregled meteoroloških izlaza modela koji su pristigli meteorološkim izračunima prethodnu noć. I da naravno, i pored toga što sa novom stanicom podaci sa stanice idu online i tamo se arhiviraju, i dalje sa otprilike 3 mjerenja svaki dan bilježim i pišem podatke ručno u dnevnik.
Jeste li zadovoljni kako funkcioniraju vaše meteorološke stanice?
Mogu reći da sam hvala Bogu zadovoljan njihovim radom i mjerenjem koje one pokazuju. U početku je to bila jedna meteorološka kućica sa termometrom a kasnije se to proširilo kupovinom još jedne stanice koju sam vani instalirao. Nedavno sam preko Neverina, jedne meteo kompanije iz Hrvatske, nabavio novu bežičnu meteorološku stanicu čiji podaci upravo saradnjom sa njima idu preko njihove zvanične web stranice u svijet. Dovoljno je da upišite Klokotnica Babići i možete pratiti aktuelno stanje po pitanju temperature, pritiska, vjetra, padavina… iz bilo kojeg dijela svijeta ukoliko imate pristup internetu.
Šta je po vama najzanimljiviji aspekt meteorologije?
Po meni, jedan od zanimljivih aspekata meteorologije su cirkulacije vazdušnih masa, tačnije euro-atlantski režimi cirkulacije. Postoje ta neka 4 režima koji uveliko određuju kakvo generalno vremensko stanje možemo očekivati. Nekada samo malo pomjeranje polja niskog pritiska mogu utjecati na vrijeme kod nas, od toga da li će pasti više kiše, da li će više pritjecati hladniji ili topliji zrak. Sama meteorologija nije nešto što bi se trebalo shvatati tek tako kao ikone oblačnog ili sunčanog vremena na kraju TV dnevnika. To jeste dakle konačni opis, ali iza jedne prognoze stoje ozbiljni izračuni, zapravo čitava jedna nauka multivarijabilnog sistema. To je primjer prave sinergije fizike, geografije, matematike. A prije tih samih proračuna moraju se prikupiti trenutni podaci atmosfere pa tek onda to ide do ovih superračunara na izračunavanje.
Zna li vrijeme i vas iznenaditi i uhvatiti nespremnog?
Naravno dešava se. Primjer su zapravo situacije ljeti kada u bližem području mogu biti potpuno drugačiji uslovi, zavisno kuda prolazi grmljavinski razvoj. Tada je naravno teško reći gdje tačno možemo očekivati pljuskove ali okvirno se može dati predikcija gdje su najveće šanse za to. Ljudi trebaju shvatiti širu sliku složenosti takvih prognoza kako ne bi tada bukvalno tumačili ono što im se kaže. Ono što se mora reći jeste da mi meteorolozi samo prognoziramo ono što tako reći nauka i super-računari predvide a na kraju Bog određuje kakvo će zbilja vrijeme biti. Hvala Bogu dosta su danas razvijeni modeli i sistemi prognoziranja tako da poprilično dobro predvide vrijeme koje nas očekuje.
Evo svjedoci smo da više nema klasičnog prelaska iz jeseni u zimu, te da su nas ove godine visoke temperature pratile sve do novembra, zbog čega se sve to dešava?
Jeste, vremena su takva da dočekamo i 30°C u novembru baš kao što je to prije nekoliko dana bilo u BiH. Za neke stanice to su najveći rekordi od kad postoje mjerenja. To naravno upućuje kako je klima u nekom interesantnom razdoblju. Razlozi se naravno mogu tražiti kako i zbog čega. Ja bih prije svega, veliku odgovornost sveo na samog čovjeka koji nekada svojim nemarnim odnosom prema prirodi u vidu zagađenja prirode, okoliša,.. nanosi ozbiljne posljedice po njen ekosistem. A naravno sve što tako reći ‘posije’ to na kraju će i ‘požnjeti’ u vidu posljedica koje će osjetiti. Naravno na tu neku globalnu promjenu klime mogu utjecati i drugi faktori. Spominje se i poznati Ninja fenomeni varijacija temperatura okeana tačnije u Pacifiku. Koliki zapravo to sada ima uticaj kod nas je zbilja teško i složeno analizirati.
Po vama kakva je prognoza za ovu zimu? Hoće li biti hladna i duga, kao prošla ili stanovništvo očekuju nešto visočije temperature?
Prema ECMWF modelu, tačnije modelu europskog centra za srednjoročne prognoze a kojeg dosta cijenim, zima 2022/2023 bi mogla biti malo toplija od prosjeka. Također neke prognoze ovog modela su opet išle u prilog povećanom potencijalu snježnih padavina upravo za prvi mjesec naredne godine. Sve ovo su naravno dugoročne prognoze i kao takve nisu pouzdane. Ali evo to su dakle sezonske prognoze na osnovu kojih se tek može utvrditi anomalija za pojedine parametre, tipa temperature, padavina.