Građani naše države sve više koriste antidepresive ili drugu suportivnu terapiju u pokušaju da se nose sa izazovnim socioekonomskim prilikama koje pogađaju cijeli svijet.
Prema podacima državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva u prošloj godini uvezenih i proizvedenih antidepresiva i lijekova za smirenje bilo je u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.
Povećanje potrošnje antidepresiva je za 14 posto veće no što je bilo u 2017. godini, prenosi FTV.
Kao dodatak ishrani, često se koriste i lijekovi za smirenje na prirodnoj bazi, koje, iako nemaju negativne posljedice, treba uzimati prama savjetima stručne osobe, ljekara ili farmaceuta.
“Onoga časa kada se u čovjeku stvore negativne pretpostavke, u smislu da mu pada motivacija, da nema inicijativa, da nema podrške svojih perspektivnih ideala, onda ti ljudi zapadaju u stanje apatije koja se polako pretvara u depresiju. Depresija je praktično negacija života, i sama ta riječ znači da je čovjek ispod linije života koja je očekivana u smislu životnog elana i pretpostavki da se lijepo i adekvatno živi u svom biću, onda u svojoj okolini, porodici, komšiluku i tako dalje”, kazao je nedavno za Klix.ba dr. Mevludin Hasanović, specijalista psihijatrije.
Istakao je da sve to dovodi do pada kvaliteta života i mogućnosti da se u perspektivi vidi ostvarenje života, zbog čega dolazi do pomicanja ‘prema dolje’, odnosno negativnom kontekstu življenja.
Pomoć je moguće pronaći u najbližim centrima za mentalno zdravlje, koji u BiH rade pri domovima zdravlja, a u kojima rade psiholozi, psihoterapeuti, neuropsihijatri i psihijatri.
Izvor: Klix
