Tradicionalno, baš kao i ko zna koliko godina unazad, i na izmaku 2022. tužioci Tužilaštva BiH rade punom parom, te pokreću akcije hapšenja i podižu optužnice, a kao jedan od najvjerovatnijih razloga za to spominje se ispunjavanje godišnje norme koju imaju nosioci pravosudnih funkcija.
I zaista, u ovom i prošlom mjesecu svjedoci smo da su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštite (SIPA), pod dirigentskom palicom Tužilaštva BiH, hapsili u više opština i gradova širom BiH, što zbog ratnih zločina, što zbog drugih krivičnih djela, a nisu pošteđene ni pojedine “krupne ribe”.
Primjera je mnogo. Nedavno je, podsjetimo, podignuta, a zatim i potvrđena optužnica za ubistvo načelnika prijedorske Krim-policije Radenka Bašića, s tim što je iz Tužilaštva BiH saopšteno da je ovo prva optužnica u kojoj su korišteni dokazi iz Sky i Anom aplikacija u predmetu “Railić Dalibor i drugi”.
I to nije sve, pa su, recimo, pripadnici SIPA prije nekoliko dana u Prijedoru uhapsili šest osoba zbog ratnog zločina. Gotovo istovremeno, uhapšeni su i Jelena Majstorović, šef Grupe za sprečavanje prekršaja i krijumčarenja Regionalne kancelarije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u Banjaluci, te još pet njenih radnih kolega.
Nešto ranije, ukupno šestorica nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Višegradske brigade Armije RBiH uhapšeni su zbog ratnog zločina u Jošanici, kod Foče, gdje je prije 30 godina ubijeno 56 Srba.
Govoreći o pojačanim aktivnostima Tužilaštva BiH, advokatica Tatjana Savić ističe da je riječ o kombinaciji više faktora.
“Već godinama je primjetan veći broj optužnica pred kraj godine, kada se one podižu radi ispunjavanja norme. Osim toga, tu je i činjenica da imamo novog glavnog tužioca i nadam se da je to poboljšalo efikasnost rada Tužilaštva, a treći faktor je stalni, dugogodišnji pritisak međunarodne zajednice, kojim se ukazuje na neefikasnost rada Tužilaštva. Mislim da je riječ o kombinaciji ta tri faktora”, rekla je Savićeva za “Nezavisne novine”.
I Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, kaže da je praksa takva da se uglavnom pred kraj godine dolazi do većeg broja optužnica.
“U skladu s normama koje su utvrđene prema samim tužioci, u toku godine se sprovodi istraga. Oni imaju norme koje dobiju na početku godine i na kraju godine treba da donesu određeni broj tužilačkih odluka. Tužilačka odluka je i obustavljanje istrage ili donošenje naredbe o nesprovođenju istrage, kao što je i podizanje optužnice. Mi svake godine, pred kraj godine, govorimo o predmetima ratnih zločina, odnosno imamo povećani broj lica koja se saslušavaju i lica protiv kojih se podiže optužnica”, rekao je Kojić za “Nezavisne novine”.
S druge strane, ni iz Tužilaštva BiH ne negiraju da u ovo doba godine pojačaju svoj rad. Naprotiv.
“Tužiteljstvo BiH provodi redovite aktivnosti, koje su uobičajeno nešto pojačane u ovom periodu godine. Također, u proteklom periodu od strane rukovodstva tužiteljstva i glavnog tužitelja provedeno je više aktivnosti koje se odnose na promjene u unutarnjem ustroju institucije, intenziviranje rada na predmetima i određivanje konkretnih rokova. Rezultat toga su i mnoge aktivnosti koje se provode u oblasti procesuiranja predmeta ratnih zločina, korupcije, organiziranog kriminala i drugih kaznenih djela”, naveo je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, u izjavi za “Nezavisne novine“.
