Poslodavci FBiH uputili su u parlamentarnu proceduru izmjene zakonskih rješenja za povećanje plata radnika. Usvojene su izmjene Zakona o doprinosima, ali samo za rudare i zaposlene u tekstilnoj i industriji. Šta čeka ostale radnike u realnom sektoru?
Prije tri dana usvojen je Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima koji je jedna u nizu inicijativa koje se tiču povećanja plata radnika u Federaciji BiH.
Predloženom izmjenom promijenjeni su propisani uslovi za primjenu osnovice za obračun doprinosa za radnike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko-akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih i starih zanata.
Ovim izmjenama ostavljena je mogućnost isplate većeg iznosa plaća radnicima sa sadašnjeg iznosa najniže plate na iznos od 85 posto prosječne neto plate.
“Zakon o izmjeni zakona o doprinosima koji je usvojen jedan je u nizu zakona koje je Udruženje poslodavaca realizira na planu unapređenja poslovanja u FBiH, a koji u konačnici treba da rezultira rasterećenjem cijena rada i da se omoguće isplate boljih plata za radnike u realnom sektoru u FBiH. Ovo je zakon koji rješava samo dio ukupnih problema”, kazao je za Klix.ba Mario Nenadić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Zakon olakšava isplatu plata u granama privrede kojima je omogućena tzv. preferencijalna osnovica.
“Nastavljamo raditi u vezi sa ovim propisom i sa pripremom novog Zakona o doprinosima kao i Zakona o porezu na dohodak kojim želimo omogućiti isplatu dodatnog iznosa na plate radnika do 400 KM u FBiH u odnosu na osnovicu koju smo predložili”, istakao je.
Poslodavci trenutno rade na tome da ubijede vlast da izmjenama zakonskih rješenja niko ne gubi te da to neće ugroziti stabilnost budžeta.
“Omogućava se povećana neto plata radnika i poslodavac rješava jedno od najdeficitarnijih pitanja, a to su radnici. U vezi sa Zakonom o doprinosima, već se nekoliko godina, tačnije od 2014. godine u proceduri nalaze i sistemski zakoni, ali je 2019. godine Parlament FBiH odlučio da se ova dva zakona neće razmatrati bez zakona o minimalnim primanjima”, objašnjava Nenadić.
Sistemski zakoni su tako godinama na čekanju, a radi se o rješenjima koja bi trebala pobolljšati status radnika.
“Ono što se može odmah raditi jeste da u tim granama poslodavci mogu isplatiti plate sa osnovicom od 85 posto čime se omogućava poslodavcima da isplaćuju platu kakvu ne bi mogli bez preferencijalne osnovice”, istakao je.
Smatra usvajanje izmjena zakona dobrom aktivnošću poslodavaca i vlasti u kojoj se svi odriču nekih dijelova vlastitih interesa.
Ako je suditi po protekloj sjednici oba doma Parlamenta FBiH, postoji zainteresiranost da se usvoje sva rješenja koja poboljšavaju status radnika.
“Mi smo voljeli da smo to istovremeno mogli uraditi sa drugim zakonima, ali smo ovdje imali zaista veliki pritisak kako bismo iskoristili ove zakazane sjednice parlamenta FBIH i zakon usvojili u januaru, a kako bi se on, nadamo se, već u februaru mogao primijeniti i radnici januarske plate mogli dobiti po ovom zakonu”, poručuje Nenadić.
U FBiH trebao bi se stvoriti pravni osnov da poslodavci radnicima u narednom periodu mogu isplaćivati uvećane plate u iznosu i do 400 KM.
“To je u interesu i radnika, poslodavaca i države. Trenutno sa nadležnim poreznim upravama pokušavamo identificirali probleme koji bi se mogli javiti u praksi kako bismo ih mogli preduprijediti, a oni se tiču tehnike primjene ovih propisa, načina obračuna i slično”, ističe.
Poslodavci su zadovoljni i zbog činjenice da je usvajanje izmjene Zakona o doprinosa pozitivan razvoj događaja na tržištu rada.
“Svjestan sam koliko je ovo ozbiljno i složeno pitanje u svakom smislu. I fiskalno i socijalno, pravno naravno, pa čak i tehnički. Treba mijenjati način obračuna, osposobiti službe. Veliki smo optimisti i očekujemo da se svi skupa fokusiramo na rješavanje ovog pitanja. Podržavamo i veliki smo zagovornici rada Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH. Ovo je svakako pitanje za uključivanje velikog broja eksperata iz raznih oblasti”, naglašava predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Poreska politika opterećuje plate radnika, pa time jedna od najsiromašnijih država u Evropi ne treba imati i najskuplje poreze na primanja radnika.
Inicijativa za izmjenu Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH u parlamentarnu proceduru upućena je preko ovlaštenih predlagača s ciljem povećanja svih plata u realnom sektoru koje bi iznosilo od 100 do 400 KM.
Vlada bh. entiteta Republika Srpska također je prije nekoliko dana donijela odluku da će najniža plata za 2023. godinu iznositi 700 KM što je povećanje od 50 KM i jednako je povećanju minimalne plate u Federaciji BiH koja sada iznosi 596 KM.
Smanjenje opterećenja cijene rada u BiH usmjerilo bi se direktno radnicima, a očekuje se i da bi ovo mogla biti godina kada će se ovo pitanje konačno riješiti, piše Klix.
