Iz Bosne i Hercegovine je za osam godina otišlo skoro 234.000 ljudi, a ubjedljivo najviše ih je novi život započelo u Njemačkoj.
Demografi upozoravaju da ova država već sada traži sve više radnika sa prostora zapadnog Balkana.
“To znači da bi uskoro ti državljani mogli da dobiju povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada, kroz dupliranje godišnje kvote na 50.000 radnika i uvođenje ‘karte šansi’, kao jedne vrste zelenog kartona. Uz sve te olakšice, nerealno je očekivati da ljudi ovdje ostanu”, kaže profesor demografije Stevo Pašalić.
Naglašava da je jasno da se migracije ne mogu spriječiti, te da je činjenica da se mi već suočavamo s nedostatkom, odnosno uvozom radne snage.
“Radna snaga nam dolazi iz mnogih zemalja, Indije, Pakistana, Bangladeša, Šri Lanke. Koliko god je nama do prije par godina djelovalo nezamislivo da su naše zemlje primamljiva destinacija, one to već sada jesu. Radna snaga iz navedenih zemalja koja dolazi na ove prostore nije, kako to neki kaži, puka sirotinja, kao oni iz podsaharske Afrike, koji samo žele da izađu iz tih zemalja i dokopaju se dijela Evrope. Istovremeno, dobar dio tih ljudi će imati priliku da ostane na ovim prostorima, što je poruka našem društvu da nam je, ako želimo da vratimo jedan broj naših ljudi, jedina šansa da premostimo taj period kada odlaze, da uvozimo radnu snagu ako već imamo namjeru da dođe do oporavka demografske strukture”, objašnjava Pašalić.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, za pola prošle godine strancima u BiH izdato je 1.270 radnih dozvola, što je za 274 više nego u istom periodu 2021.
“Po djelatnostima, najviše radnih dozvola izdato je u građevinarstvu, trgovini, poslovanju nekretninama, umjetnosti, zabavi, rekreaciji, prerađivačkoj industriji. Kad je riječ o zanimanjima, najviše radnih dozvola izdato je za različite direktore i ključne osobe u firmama, više od 350. Izdate su i po 62 dozvole za armirače i tesare, 45 za ekonomiste, 40-ak za profesore i predavače, 37 za sportiste”, rekli su ranije za Srpskainfo u ovoj agenciji.
Po državama, najviše radnih dozvola izdato je za državljane Srbije – 253, te Turska – 242. Slijede državljani Kine, Kuvajta, Bangladeša, UAE, Sirije, Albanije, Hrvatske, Saudijske Arabije, podaci su ARZ.
