Bosna i Hercegovina je, uz sve unutrašnje podjele, “razapeta” i između dvije gasne interkonekcije – istočne i južne.
Obje su veliki projekti čija bi realizacija, prema riječima politike, značila gasnu diverzifikaciju i više investicija. Ipak, obje upravo zbog politike tapkaju u mjestu, a zbog njih tapkaju i neki partneri u koaliciji na državnom nivou.
“Blokadom ćeš me, blokadom ću te”, formula koja bi mogla biti i zvanična politika u Bosni i Hercegovini. Sve zbog istočne gasne interkonekcije, projekta koji više od deceniju čeka saglasnost Savjeta ministara. Četvrtak je rok za odluku koji je postavio ministar Staša Košarac. Najavu blokada koje slijede ne usvoji li se, jutros je “podebljao” njegov stranački šef Milorad Dodik.
“To je način da se to stavi na dnevni red i o tome odluči. Nikakve tu nema prijetnje, ali mi nismo spremni da odlučujemo za druge projekte ako vi nama 12 godina zaustavljate jedan koji je za nas važan”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Iako se činilo da je pred koalicijom na državnom nivou sada prvi veliki test pa i moguća tačka loma, već poslije podne retorika se promijenila – kada je u Palatu stigla delegacija HDZ-a. S njima je razgovarano i o istočnoj, ali i o južnoj interkonekciji i dogovoreno da se sve dogovori u narednim danima.
“Mislim da treba dati priliku i šansu tome da se formira Vlada Federacije i da taj trenutak koristimo kao ambijent za dogovor o svemu tome i mislimo da je to racionalno. Dakle, apsolutno to ne znači nikakvo odustajanje kako ćete vi to prezentovati u svom medijskom izvještaju, jer to i hoćete”, dodaje Dodik.
Da je prioritet deblokada projekata te da je samo zbog toga pristao na brzo formiranje Savjeta ministara Milorad Dodik nije krio ni na sastanku sa liderom NIP-a Elmedinom Konakovićem početkom februara. Tada je dogovoreno formiranje zajedničkih pravnih timova koji će tražiti rješenja kojih ni gotovo mjesec poslije nema.
Pitanje gradnje istočne gasne interkonekcije tapka u mjestu već 12 godina i zbog toga prema računici Milorada Dodika Republika Srpska trpi štetu u iznosu od dvije milijarde evra investicija koje bi u ovom trenutku bile realizovane da je odluka donesena još prije 12 godina.
A dok se iz Banjaluke insistira na gradnji gasne interkonekcije sa Srbijom, Zagreb nudi gradnju južne interkonekcije sa Hrvatskom koji je ranije najavljen kao projekat kojim bi se spriječila zavisnost Bosne i Hercegovine od ruskog plina.
“Ja zagovaram evo možda kroz tu prizmu da Bosna i Hercegovina bude susret i mjesto spajanja istoka i zapada, da budemo i mjesto gdje se energetski sektor susreće, obezbjeđuje nam potpunu nezavisnost o bilo kome i čini nas potencijalno prostorom koji od toga jako puno zarađuje”, kazao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.
Paralelnu gradnju obe interkonekcije ranije su predlagali iz Banjaluke u kojoj, posebno u istočnoj interkonekciji, vide razvojnu šansu. Pogledi iz Sarajeva propituju ekonomsku isplativost skupih projekata koji se rade bez prethodne analize, jer konzument je već sada nizak.
“Imate Kanton Sarajevo, znači otprilike nekih 80% su potrošači Kantona Sarajevo u principu grijanje ili neke male potrošnje, vrlo malo je privreda, nekih 20%, nešto Zenica, malo Visoko i to je to”, kazala je Bisera Hadžialjević, generalna dirketorica Energoinvesta.
A pitanje je i koliko je ralna istovremena gradnja dvije interkonekcije od kojih je prva istočna duga 355 kilometara i vrijedna oko 125 miliona evra, dok je druga, južna gotovo duplo kraća, duga 150 kilometara i vrijedna 100 miliona evra, piše N1 BiH.
