Vaktija je raspored islamskih molitvi za svaki dan i naznaka početka i završetka posta u vrijeme mjeseca ramazana.
Vaktija na sajtu evaktija.com je usklađena sa vaktijom Islamske zajednice direktnom poveznicom tako da možete biti sigurni da je ispravna.
Pored redovne vaktije svih bosanskohercegovačkih gradova na sajtu evaktija.com donosimo vam korisne tekstove i sadržaje. Početak namaskih vremena i njihovo trajanje unaprijed određuju za to stručni ljudi u Islamskoj zajednici, tačno u minutu.
Takav kalendar naziva se vaktija i najčešće obuhvaća razdoblje od jednog mjeseca. Skup vaktija za svaki pojedini mjesec islamskog kalendara naziva se takvim.
Vaktija po gradovima u BiH
Vaktija po gradovima u Bosni i Hercegovini je dostupna na web sajtu evaktija.com gdje pored trenutne vaktije u svome gradu možete da pronađete i sure, dove te islamski sanovnik.
- Vaktija Sarajevo
- Vaktija Zenica
- Vaktija Tuzla
- Vaktija Mostar
- Vaktija Bihać
- Vaktija Travnik
- Vaktija Gračanica
- Vaktija Bugojno
Islamski kalendar
Islamski kalendar ili hidžretski kalendar je kalendar po kojem se ravnaju muslimani prilikom određivanja svojih dnevnih dužnosti i blagdana, a u mnogim islamskim državama ovo je službeni kalendar.
Riječ je o je lunarnom (mjesečevom) kalendaru. On se ravna prema mjesečevim mijenama. Jedna puna mjesečeva mijena (transformacija od mjeseca mlađaka na nebu do punog mjeseca i potom opet do mlađaka) označava protok jednog mjeseca po kalendaru. Jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana.
Zbog toga dan hidžretske Nove godine nikad ne pada na isti dan po gregorijanskom kalendaru (sunčevom kalendaru) nego kruži kroz sva godišnja doba. Na taj je način, također, izbjegnuto eventualno poklapanje islamskih i poganskih svetkovina na isti dan.
Za početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, preseljenje Muhameda i muslimana iz Meke u Medinu 622. godine zbog progona i pritisaka koje su nad njima vršili mekanski idolopoklonici.
Od Hidžre do danas (2022.) navršilo se 1443 hidžretskih godina, te se nalazimo u 1444. hidžretskoj godini.
S obzirom na to da je početak islamskog kalendara fiksiran kasnije odnosno da godine prolaze brže zbog manjeg broja dana, po broju godina preklopit će se s gregorijanskim 20874. godine.
Muslimani, osim vlastitog kalendara, imaju i vlastite praznike među kojima su najveći Ramazanski i Kurban-bajram.
Ovo su tri najvrijednija sahata u Ramazanu
Prvi sahat nakon sabaha i izlaska sunca
Rekao je imam Nevevi u svojoj knjizi El-Ezkar “Znaj da je najvredniji period za zikr ( u toku dana) nakon klanjanja sabah namaza”
Biljezi imam Tirmizi od Enesa da je Poslanik s.a.v.s kazao “Ko klanja sabah namaz u dzematu potom sjedi u dzamiji do islaska sunca zikreći-spominući Allaha,potom klanja dva rjekata-to je ravno potpunoj nagradi hadza i umre”
Zadnji sahat pred zalazak sunca
Ovo je jedan od najboljih perioda kada postac treba da dovi jer Poslanik veli “Trojici se doba prima: postaču, onome kome je nepravda učinjena i putniku”
Vrijeme sehura
To je vrijeme prije početka sabah namaza a Allah Uzvišeni hvaleci one koji u to doba čine ibadet kaze: ” A u praskozorje oprost od grijeha mole”.
