Direktna strana ulaganja u BiH, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u 2022. godini iznosila su 1,2 milijarde KM, što je za 16,3 posto više nego u 2021.
Ipak, značajan udio direktnih stranih investicija, kao i prethodnih godina, predstavljaju reinvestirane zarade, koje su u 2022. godini činile 56,8 posto od ukupnog godišnjeg iznosa.
Oborena osnovica
– Iskreno me iznenađuje bilo kakvo povećanje ulaganja, ali podatak o 56,8 posto reinvestiranih zarada to dijelom objašnjava. To znači da se rast desio primarno zbog dobrih rezultata investitora koji su već odavno u BiH, i to zbog inflacije i dramatičnog rasta cijena, a ne zbog fenomenalnih uslova poslovanja u BiH. Posebna je priča što je sada lakše ostvarivati rast po bilo kojem kriteriju, jer je osnovica “oborena” u pandemiji koronavirusa – kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.
Ukupna vrijednost investicija, dodaje, fiktivno je uvećana zbog inflacije, jer navedeni iznos novca 2022. je realno vrijedio manje nego godinu prije.
– Zato je u svemu ovome, prema mom mišljenju, najpozitivnija vijest da je značajan dio zarade reinvestiran u BiH, umjesto odliva novca iz države, iako iz ovog podatka ne vidimo koliko je novca istovremeno “otišlo” iz BiH. Važno je i da ukupan iznos ulaganja nije mnogo manji nego ranije. Loše je, čak i da nije bilo inflacije i da je ovo stvarni iznos rasta stranih investicija, što je ovo daleko ispod naših potreba i ne pokazuje bilo kakav ozbiljan pozitivan trend – ističe Gavran.
Visoki troškovi
Za značajniji priliv stranih investicija BiH su potrebni povoljniji uvjeti poslovanja, a reforme su neophodne u svim oblastima.
– Prepreke su visoki troškovi – poreska i druga opterećenja, prvenstveno po zaposlenom radniku, zatim neefikasne i spore procedure, sve moguće dozvole i procesi zbog neefikasne administracije, ali i korupcija na svim nivoima. Problem je i nelojalna konkurencija, što je opet vezano za korupciju, jer se nekome toleriše rad nacrno ili izbjegavanje plaćanja obaveza, a zatim i siva ekonomija – kaže Gavran.
Blokada vlasti
– Na sve to dodajte i političku nestabilnost, jer ponovo imamo teme o raspadu države i blokade vlasti, umjesto EU i ekonomskih reformi.
Lako je iz navedenog identificirati i krivca – domaće vlasti su odgovorne za sve navedeno – ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.
Izvor: Avaz
