S ciljem da suzbije inflaciju Evropska centralna banka (ECB) dizala je čak četiri puta kamatnu stopu od prošle godine, a u tome su je pratile i banke u BiH. Do posljednjeg dizanja kamata došlo je u martu ove godine.
U narednom periodu se očekuje odluka ECB o podizanju kamatnih stopa u junu, a jedan od prijedloga je da budu više za četvrtinu postotnog boda. S druge strane sve su glasniji oni koji zastupaju stav da do novog rasta kamatnih stopa uopšte ne treba doći.
Sasvim razumljivo najave Evropske centralne banke o podizanju kamata uvijek dodatno zabrinu građane koji su zaduženi, a čija se promjenjiva kamtna stopa vezuje za EURIBOR.
Ipak, Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka, smatra da do novog rasta kamata neće doći jer je kretanje inflacije manje od očekivanog.
“Bitno je naglasiti da se rast kamata u BiH odnosio na depozite, a ne na kredite. Banke nemaju pretjeranog razloga povećavati kamatnu stopu na kredite jer nije povećan trošak. S tim da banke koje su vezane za EURIBOR imaju pravnu mogućnost dizanja kamatne stope, ali trebaju uzeti u obzir i potražnju za kreditima i mogućnost vraćanja tako da će to ovisiti od banke do banke”, kaže Kutle za Klix.ba.
Naglašava da nema potrebe za dizanjem kamatnih stopa samim tim što nema rasta kredita pa je rast kamatnih stopa bez svrhe.
“S druge strane kamatne stope na depozite su gotovo nula i tu je podizanje izvjesno”, zaključuje Kutle.
Iz Agencije za bankarstvo FBiH za Klix.ba ističu da mjere koje donosi ECB nemaju direktne efekte na rad ili poslovne politike banaka koje posluju u BiH. Manje promjene se, dodaju, očekuju u 2023. godini.
“Prosječne kamatne stope na nove plasmane, na nivou bankarskog sistema, se nisu značajno mijenjale u toku 2022. godine, a manje promjene se očekuju u prvoj polovini 2023. godine. Iznimno, zabilježene su promjene nivoa kamatnih stopa za kredite koji su ranije ugovoreni i vezani su za referentne kamatne stope iz EU, ne iznad nivoa koji se smatra značajnom u smislu donesenih odluka (do 200 baznih poena ili 2%)”, navode iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Dodaju da je izvjesno ublažavanje inflatornih pritisaka u BiH, ali da se još uvijek ne mogu predvidjeti svi efekti usporavanja privrednih aktivnosti u EU i globalno.
“U ovom periodu ne očekujemo značajno povećanje prosječnih kamatnih stopa na nove plasmane. Također, očekujemo i odmjeren pristup upravljanju rizicima od strane banaka i odgovorno prilagođavanje nivoa kamatnih stopa i za kredite sa promjenljivim kamatnim stopama, na način kako je to određeno odlukama Agencije. Agencija ne isključuje mogućnost nastavka djelovanja prema utvrđenim principima, prateći globalna kretanja, sve dok bude postojala takva potreba, odnosno, dok se ne procijeni da su rizici za naše tržište umanjeni”, kažu iz Agencije.
Dalje navode da je Agencija tokom tokom 2022. godine donosila odluke kojima su se nastojali ograničiti rizici i posljedice makroekonomskih mjera i poremećaja na tržištima izvan BiH.
“U periodu prvih šest mjeseci primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, od oktobra 2022.godine, održan je opći povoljan nivo kamatnih stopa na tržištu uz izbjegavanje povećanja nivoa kamatnih stopa za nove plasmane od strane banaka”, zaključuju iz Agencije.
