Negativan prirodni prirast, koji Bosnu i Hercegovinu prati već dulje vrijeme, kao i pojačana iseljavanja stanovništva, što se posebno aktualiziralo ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, uz brojne druge, za posljedicu ima i smanjenje broja studenata na visokoškolskim ustanovama u ovoj zemlji, piše Večernji list BiH.
Usporedba posljednjih godina
Prema prethodnim podacima, u akademskoj 2022./2023. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 72.645 studenata, od toga je 63.288 studenata upisano na sve godine studija, a 9357 su apsolventi, navodi se u izvješću Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Usporedbe radi, u akademskoj 2021./2022. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 je bilo apsolvenata.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, za akademsku 2022./2023. godinu, od 63.288 studenata upisanih na sve godine studija, 24.815 je muškaraca, a 38.473 su žene. Isti podaci pokazuju i da je na prvu godinu fakulteta upisano 20.015 studenata te drugu godinu 17.015 studenata. Kada je riječ o studentima treće godine, njih je u akademskoj 2022./2023. godini na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini bilo 15.238, dok je onih koji su upisali četvrtu godinu studija 9052. U 2022. godini diplomirala su/završila studij 11.294 studenta, što je za 8,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Od ukupnog broja diplomiranih/završenih studenata, 62,8 posto su studentice, navodi se u izvješću Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Tijekom akademske 2022./2023. godine na petu godinu bilo je upisano 1215 studenata, a na šestu 753. Prema “starom” programu obrazovanja, 0,6 posto studenata je diplomiralo/završilo studije, a prema programu prilagođenom Bolonjskoj deklaraciji, njih 99,4 posto. Od ukupnog broja diplomiranih/završenih studenta na visokim školama, diplomiralo je 8,2 posto, a na sveučilištima 91,8 posto studenata.
U akademskoj 2022./2023. godini na visokoškolskim ustanovama ukupan broj nastavnika i suradnika je 10.588, od čega je 46,8 posto žena. Na osnovi ugovora o radu zaposleno je 5356 nastavnika i suradnika, dok su na osnovi drugih ugovora angažirana 5232. Izraženo ekvivalentom pune zaposlenosti, ukupan broj nastavnika i suradnika je 7477,2.
“Od akademske 2022./2023. godine ekvivalent pune zaposlenosti računa se na osnovi nastavne norme. S punom nastavnom normom u školskoj 2022./2023. godini radila su 5852 nastavnika i suradnika. S kraćom od pune nastavne norme radilo je 4736 nastavnika i suradnika, što, izraženo ekvivalentom pune zaposlenosti, iznosi 1625,2”, zaključeno je u izvješću Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Inače, podaci za visoko obrazovanje prikazuju se prema Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju Bosne i Hercegovine.
ECTS bodovi
Odredbe ovog zakona se, prema članku 65., ne odnose na teološke fakultete, visoke teološke škole i akademije. Prema Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH, visoko obrazovanje se organizira u tri ciklusa, i to prvi ciklus traje najmanje tri, a najviše četiri godine studija i vrednuje se s najmanje 180 odnosno 240 bodova, u skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS); zatim studiji drugog ciklusa organiziraju se nakon prvog ciklusa studija, traju jednu ili dvije godine i vrednuju se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbroju s prvim ciklusom iznose 300 ECTS bodova; te studiji trećeg ciklusa organiziraju se nakon drugog ciklusa akademskih studija, traju tri godine i vrednuju se sa 180 ECTS bodova. Završetkom prvog, drugog ili trećeg ciklusa studija stječe se pravo na određenu akademsku titulu, odnosno stručno ili znanstveno zvanje u određenoj oblasti.
Izvor: Akta.ba
