Prvi sastanak Političkog foruma na visokom nivou u BiH kojim su 17. maja u Sarajevu predsjedavali komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Olivér Várhelyi i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto okupio je sve nivoe izvršne i zakonodavne vlasti.
Ujedno to je bila i svojevrsna inicijalna kapisla za sinhronizirani i sistemski rad vlasti na prioritetima i reformama u skladu s 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, odnosno osam prioriteta utvrđenih za potrebe kandidatskog statusa. Kako je tada naglasio komesar Várhelyi, nova politička platforma na visokom nivou istovremeno je i novi pristup državi kojoj je dodijeljen kandidatski status da radi mnogo bržim tempom.
Konkretni rezultati
Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, ocijenio je u izjavi za Fokus prvi sastanak Političkog foruma značajnim iz najmanje dva razloga.
– Prvi je taj što je to jedan od poticaja vlastima u BiH da ubrzaju konkretne korake na ispunjavanju prioriteta, a bez kojih nema napretka ka otvaranju pregovora o članstvu u EU. Drugi je taj što dijalog, a posebno na visokom političkom nivou, vodi boljem međusobnom razumijevanju i dogovoru. Inače, Komisija je najavila održavanje ovog foruma kada je BiH dala preporuku o dodjeli statusa kandidata, a njegov cilj je podržati evropski put naše države i pratiti realizaciju prioriteta – kaže Dilberović.
Navodi kako je na Političkom forumu bilo riječi o planovima i dinamici njihovog ispunjavanja, a sami prioriteti sadrže korake koje je potrebno poduzeti.
– Među konkretnih osam koraka koje je Komisija istakla uz davanje preporuke BiH za status kandidata su: usvajanje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, zatim novog Zakona o VSTV-u, Zakona o sudovima BiH, te Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Isto tako, hitno treba poduzeti korake na sprečavanju i suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala, napredovati u upravljanju granicama, migracijama i azilu, uspostaviti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja, garantirati slobodu izražavanja i medija kao i zaštitu novinara, te usvojiti Program integriranja BiH u EU – ističe Dilberović.
Upitan da li je moguće realizirati utvrđene korake te u kojem roku, Dilberović navodi:
– Gdje ima konkretne političke volje, i konkretni rezultati su mogući. U posljednjih pola godine na Vijeću ministara BiH imamo određen broj konkretnih rezultata i nadam se da će se taj trend nastaviti kako u izvršnoj tako i u zakonodavnoj vlasti u BiH. Važno je da konkretni koraci na realizaciji prioriteta budu poduzeti do jeseni, odnosno do kraja godine, jer se očekuje da tada Evropska komisija objavi novi izvještaj o BiH, odnosno da se održi novi sastanak Političkog dijaloga. Značaj novog izvještaja o BiH je tim veći što je ovo prvi izvještaj kojim Komisija ocjenjuje napredak BiH nakon što je dobila status kandidata, a drugi sastanak Političkog dijaloga će, također, biti prilika da se sumiraju ostvareni rezultati koji su ključ napretka BiH ka otvaranju pregovora o članstvu.
Lakša i teška pitanja
Adnan Ćerimagić iz Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) i ekspert iz oblasti evropskih integracija kaže za Fokus da su se građani i javnost u BiH u zadnjih petnaestak godina nagledali nekoliko foruma i dijaloga koje je EU pokretala u BiH, od onog o pravosuđu iz 2011. i onog o socioekonomskim reformama iz 2014. do ovog zadnjeg, ali su u prosjeku vidjeli jako malo pozitivnih rezultata kojim je promijenjena ili unaprijeđena njihova svakodnevnica.
– Značaj ovog foruma je što, bez obzira na sve dosadašnje neuspješne ili manje uspješne pokušaje, EU pokazuje da ne odustaje od BiH. Ali i što BiH ne odustaje od EU. Budimo iskreni, na ovom forumu BiH se samo obavezala da će provesti čitav niz teških, zahtjevnih i politički osjetljivih reformi, uključujući i barem jednu ustavnu reformu. Zauzvrat, Evropska komisija ponudila je svoje usluge moderatora u razgovorima o tim reformama, i vrlo stidljivo da će možda biti spremna, ako se reforme provedu, preporučiti otvaranje pregovora o članstvu u EU. Uzimajući sve to u obzir, ne bih isključio da dođe do napretka po nekim pitanjima, naročito onim za sve korisnim i lakšim pitanjima – kaže Ćerimagić izrazivši određeni skepticizam kada je riječ o rješavanju strukturalno težih i o politički kontroverznijim pitanjima.
Zaključuje kako puni uspjeh bilo koje evropske inicijative ovisi i o sposobnosti EU da oživi politiku proširenja.
– Uvjeren sam, kao u godinama koje su dovele do vizne liberalizacije, ako se regionu i BiH postavi neki konkretan i o reformama ovisan cilj, onda će se i dinamika u BiH promijeniti. Onda će se, da tako kažem, i različite stranke pozicije i opozicije, ponašati u skladu s činjenicom da učestvuju u nečemu važnom i velikom. U suprotnom, politikanstvo i emocije nastavit će da nose veću (izbornu) nagradu – kazao je Ćerimagić.
Inače, šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler i ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy u proteklim sedmicama pokrenuli su intenzivan politički dijalog s predstavnicima pojedinih nivoa vlasti, a do sada su održali susrete s vlastima Kantona Sarajevo i Federacije BiH.
Tokom susreta s predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti FBiH potcrtano je da se federalne vlasti nalaze u kritičnom trenutku kada je riječ o realizaciji reformi te da je riječ o šansi koja se ne smije prokockati.
– Nivo FBiH je važan za evropske integracije jer više od 90 posto građana FBiH priželjkuje taj put – rekao je tom prilikom ambasador Sattler koji je predstavnicima vlasti FBiH dostavio pregled od 27 prioriteta na kojima je potrebno intenzivno i bez odgađanja raditi.
