Dvije prosječne plaće ne mogu izmiriti iznos potrošačke korpe koja sad već prelazi tri hiljade maraka u Federaciji BiH. Samo za hranu, jednoj porodici treba 1.400 maraka mjesečno, piše BHRT.
Sami građani ne vjeruju da će ograničavanje visine marži smanjiti enormno povećanje cijena proizvoda.
Anketirani građani kažu:
“Ne, oni su u dosluhu jeni s drugima i oni to rade između sebe na uštrb naroda”. “Sumnjam u to, ali iskreno se nadam jer su cijene dosegle neki novi koji je stvarno vise nikome nije prihvatljiv”. “Mislim da neće, zato što se njima više isplati platiti kaznu nego maržu, tako da, cijene su užasne, jednostavno nisu u skladu ni sa inflacijom ni ičim, a nema nikave kontrole, država ne funkcionira u načinu kontrole, i mislim da joj nije u interesu da zastiti građane”.
Zaštita životnog standarda
Federalna vlada ograničila je visinu marži određenih proizvoda u odnosu na nabavnu cijenu, u skladu sa Zakonom o kontroli cijena, te s ciljem zaštite životnog standarda građana. Marže su ograničene na osnovne životne namirnice – kruh, brašno, mlijeko, ulje, šećer, jaja, svježe meso, te deterdžente za veš i suđe. Pri određivanju visine marži u veleprodaji i maloprodaji vodilo se računa o tome da trgovac može pokriti troškove i osigurati kontinuitet u poslovanju, ali da ne ostvaruje ekstra profit, kažu u resornom ministarstvu.
Vlada Federacije BiH propisala je najviše marže za određene proizvode:
veleprodajna marža/maloprodajna marža
pšenično brašno TIP 550 (po 1kg) 5% 7%
kruh od pšeničnog brašna (po 1kg) 5% 7%
mlijeko (po 1 l) 3% 6%
suncokretovo ulje (po 1 l) 5% 6%
šećer Kristal bijeli (po 1 kg) 4% 8%
jaja (po kom.) 5% 6%
svježe meso 5% 6%
deterdženti za veš u prahu (po 1 kg) 8% 12%
deterdženti za suđe tečni (po 1 l) 8% 12%
Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević je istao da se vodilo računa da su u pitanju strateški artikli.
– Vodili smo se time da to budu strateski artikli i da probamo ispoštovati našu obavezu da je slobodno formiranje cijena zakonsko i ustavno pravo, tako da smo pokušali odrediti osnovne strateške robe i da to usaglasimo sa onim robama koje su predmet nabavke federalnog zavoda robnih rezervi – rekao je Hasičević.
Nije dovoljno
U Udruženju za zaštitu potrošača smatraju da ova vladina mjera nije dovoljna kako bi bio spriječen rast cijena proizvoda u našoj zemlji, jer je trgovcima isplativije platiti kaznu u odnosu na profit koji ostvaruju. S druge strane, ističu kao ključni problem što BiH uvozi 80 posto hrane koju konzumiramo.
– Mi kao država, kao institucije ne kontroliramo našu cijenu hrane, kad bismo je kontrolirali, kad bismo je proizvodili, mi bismo mogli sami određivati zajedno s proizvođačima cijenu hrane, imati robne rezerve i tako balansirati i kontrolirati cijenu na tržištu. Ukratko, mislim da neće puno donijeti jer trgovci se snalaze – rekao Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” iz Mostara.
Visoka inflacija utjecala je na smanjenje kupovne moći stanovništva u našoj zemlji. Uz povećanje plaća, jedna od mjera zaštite građana je i veća kontrola i veće kazne zbog neopravdanog povećanja cijena. Još se čeka na izmjene Zakona o kontroli cijena, kako bi oštrijom kaznenom politikom bila postignuta svrha kažnjavanja.
