Inovativna metoda Grada Križevaca u Hrvatskoj da osigura svojim građanima kvalitetnu medicinsku njegu, kojom Grad doplaćuje ljekarima novac za veću plaću, pokazala se dobitnom.
Dok većina gradova, pa i znatno većih od prigorskog grada srednje veličine, nikako ne izlazi na kraj s krizom ljekarskog kadra, Križevčani su se domislili kako doskočiti i ovih su dana doveli i drugu ginekologinju te sad imaju dva, optimalna za veličinu grada, ginekološka tima.
Riješili problem
Prema istom principu, križevački su mališani dobili pedijatra. Svako od njih od Grada je dobio stan i po 13.000 eura (100.000 kuna) jednokratno na račun, što je Grad s porezima po ljekaru koštalo 14.900 eura. Ukupno su, dakle, ljekare sufinansirali s gotovo 45.000 eura i riješili problem.
Ginekologinja Slavica Kozminčuk Horvat preselila se iz Bosanske Gradiške u Križevce, počela raditi u Domu zdravlja i nema namjeru otići. Tako je Grad svojim jedinstvenim načinom privlačenja ljekara, u roku kraćem od godinu dana, doveo tri specijaliste, dvije ginekologinje i pedijatra.
Za zdravlje građana posegnuli su u gradsku blagajnu i svakome od njih doplatili godišnje po nešto više od 13.000 eura. Kako je za Jutarnji list dolaskom prve ginekologinje Dunje Vrtiprah Buhinjak u januaru pojasnio križevački gradonačelnik Mario Rajn, na ideju ih je ponukala jedna – anketa.
-Provedena je anketa među ljekarima čiji su rezultati pokazali da bi za 3000 eura plaće radije ostali u Hrvatskoj, nego i za veću plaću otišli u inostranstvo. Stoga smo mi odlučili ponuditi ljekaru doplatu do tog iznosa, a što je u vrijeme raspisivanja javnog konkursa bilo nešto manje od 10.000 kuna mjesečno. Uz porez nas je to stajalo 160.000 kuna, ali to je najbolje uložen novac – rekao je tada, a isto vrijedi i sada. Osim što su u međuvremenu kune zamijenili euri.
Svaka osigurana žena starija od 12 godina ima pravo upisa kod ginekologa, a prema još aktualnim podacima, čak 250.000 žena nema odabranog ljekara. Prema podacima HZZO-a, zaključno s decembrom 2022. u Hrvatskoj je bilo ugovoreno 277 ginekoloških ordinacija, timova, čak 58 manje nego što ih je potrebno. Pritom je prosječna dob ginekologa 64 godine, dakle pred penzijom.
I dok se, dakle, ginekologe “traži svijećom”, Križevčanke sad imaju dvije ginekologinje, koliko im i treba. Svaka doktorica dnevno primi 20-ak pacijentica. To znači da je ginekologinja Vrtiprah Buhinjak prije dolaska kolegice sama pregledavala i do 30-40 žena na dan. Zato je i ona sada odahnula.
Doktorica Slavica Kozminčuk Horvat završila je medicinu u BiH, specijalizirala u Hrvatskoj, gdje se i udala, no Ljekarska komora donijela je odluku prema kojoj joj je za rad u Hrvatskoj valjalo položiti velik broj ispita razlike. Odustala je, vratila se u Bosnu te sa suprugom pet godina održavala brak na daljinu.
Stručni ispit
-Svake sam godine nekoliko puta zvala Komoru i pitala je li se nešto promijenilo, odgovarali su mi da će se promijeniti ‘jedino ako BiH uđe u Evropsku uniju‘. No, kad je počeo rat u Ukrajini, negdje sam pročitala da je ukrajinskim ljekarima omogućen rad samo uz priloženu diplomu i polaganje stručnog ispita. Bez ikakvih dodatnih ispita razlike. Pa sam opet zvala i rekli su mi neka pošaljem dokumente, poslala sam ih i od svih silnih ispita koji su trebali dotad, trebala sam položiti samo stručni, opći ispit i na konkursima tražila posao.
Naišla sam na oglas za Križevce, javila bih se na njega s poticajima ili bez njih. Već prvi kontakt s direktoricom Doma zdravlja Križevci bio je obećavajući. Za izdavanje licence trebalo je proći pet mjeseci, predala sam zahtjev u maju. Dobila sam licencu i posao i preselila se u Križevce – rekla je doktorica. Nakon pet godina ona i suprug ponovno će živjeti zajedno, jer će se i on uskoro doseliti u stan koji su dobili od Grada na besplatno korištenje i putovati svakodnevno na posao u Zagreb.
Mislila da će u podstanare, a dobila i stan
Kad se liječnica javila na oglas, mislila je da će u podstanare, nije znala da i stan ulazi u ugovor o radu. Kad su naumili pronaći potrebne ljekare, u Križevcima su im odlučili priuštiti novi početak bez brige o elementarnim životnim pitanjima.
Uz neto plaću, koja s gradskim dodatkom iznosi 3000 eura (Grad svoj dio isplaćuje jednokratno) i namješten stan, odluke se donose lakše. Da Hrvatska ljekarska komora nije otežavala zapošljavanje bosanskim ljekarima bez gomile ispita razlike, moguće je da se ne bi ni našla u velikoj krizi manjka ljekara.
-Plaća u BiH iznosila je 2400 konvertibilnih maraka, što je 1200 eura, pa je ovaj iznos značajna razlika. Bosna čak više nije ni toliko jeftinija u odnosu na Hrvatsku, cijene u trgovinama su se dosta izjednačile s hrvatskima.
-Ne da mi se više seliti i želim stvoriti napokon dom sa suprugom. Vjerujem da će to biti ovdje, u Križevcima. Grad mi se sviđa, uređen je, sve je na pješačkoj udaljenosti i pri ruci, Zagreb je blizu, što je važno zbog suprugovog posla. Mislim da smo našli dom – zaključila je dr. Slavica Kozminčuk Horvat.
Izvor: Fokus
