Nakon što smo ostali bez još jedne mlade majke, ko zna koje po redu žrtve femicida, javni prostor preplavljen je reakcijama, inicijativama i pitanjima gdje griješimo i kako da ovom dugogodišnjem problemu konačno dočekamo kraj.
A radi se o nasilju, koje toleriramo, preko kojeg lako prelazimo, od kojeg glavu okrećemo, a reagiramo onda kada je već kasno. Kao u slučaju mlade žene, majke Emire Maslan, od koje se danas opraštamo.
Okretanje glave
Psiholog i analitičar Dženan Skelić smatra da trebamo krenuti od samog uzroka nasilja u društvu u kojem su meta napada sve ranjive grupe, a posebno žene i djeca.
– Pitanje je zašto smo, generalno, toliko agresivno i nasilničko društvo. Drugo, zašto su žene “društveno prihvatljiva” i bliska meta za ventiliranje ogromne agresije koju ljudi u sebi nose. Mislim da kulturološki imamo problem s percepcijom žena kao manje ravnopravnih – kaže Skelić.
Najvažnijim smatra sankcioniranje nasilja, jer, kada bi adekvatno kažnjavanje i društveno odbacivanje nasilnika nad ženama i djecom bilo strožije i za napade s lakšim posljedicama, stanje bi bilo značajno drugačije.
– Kada bi se za šamar dosudila uvjetna kazna od šest mjeseci, a sljedeći put zatvor od tri mjeseca, onda bi sve bilo drugačije. Mi toleriramo da neko ženu ošamari, da je isprebija, okrećemo glavu, to su „njihove lične stvari“, na neki način toleriramo nasilje unutar bračne zajednice. U takvoj situaciji je primjena sile sa smrtnim ishodom samo na korak daleko – ističe Skelić.
Poseban zakon
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović obećao je da će definiranje femicida kao zasebnog krivičnog djela s posebnim kaznama biti prvi zakon na kojem će raditi u novom mandatu. Prije dvije godine tražio je stav Ministarstva pravde BiH po tom pitanju, ali odgovor ni do danas nije dobio. Kaže da je u razgovorima s predstavnicima nevladinih organizacija i pravosuđa saznao da su zemlje regiona, ali i EU odustale od takvih rješenja.
– Odgovor je bio da je to teško dokazivo krivično djelo i da je naše krivično zakonodavstvo apsolutno dovoljno da bi se na najstrožije kazne osudili počinioci svirepih ubistava, koji imaju otežavajuću okolnost da su im prethodili nasilje u porodici i drugi oblici nasilja. Mislim da će i udruženja koja se bore za prava žena ići u pravcu da se posebno definišu otežavajuće okolnosti u ovim slučajevima i da se na taj način najstrožije kazne ubistva koja u svojoj pozadini imaju osjećaj nadmoći, pa i vlasništva nad ženskim tijelom i životom. Međutim, mora se jasno podcrtati da je kažnjavanje ubistva bavljenje posljedicom i moj je apel da se prioritetno bavimo kako spriječiti ubistvo – kaže Magazinović.
Građani svjesni problema
Uz osudu i zabrinutost zbog još jednog u nizu femicida u društvu, Gender centar FBiH predočio je rezultate istraživanja po kojima je 90 posto građana svjesno problema nasilja u porodici, ali njih 45 posto na nasilje u porodici gleda kao na privatni problem. Čak 80 posto ispitanika smatra da je nasilje nad članom porodice u određenim situacijama opravdano. Zato je 48 posto žena u BiH iskusilo neki oblik nasilja.
8.038 žena žrtve nasilja
U periodu od 2019. do 2022. godine registrirano je 8.038 žena žrtava nasilja. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u periodu 2017. – 2021. godina u FBiH ubijeno je 30 žena. Od septembra 2019. do novembra 2022. godine ubijeno je najmanje 14 žena od sadašnjih ili bivših partnera ili bliskog srodnika, piše Avaz.
