Informacija koju je prije nekoliko dana objavio BiznisInfo.ba, da je u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine prodato tri puta više stanova nego u FBiH, izazvala je mnogo pažnje u javnosti.
Kako smo objavili, ukupno su u trećem tromjesečju, dakle u periodu juli – septembar, prodata 953 nova stana u cijeloj BiH. U Federaciji je u ova tri mjeseca prodato 230 novih stanova, od čega 82 u Sarajevu a 148 u drugim opštinama i gradovima. U RS je u istom periodu prodato čak 720 novih stanova, od toga 249 samo u Banjaluci.
Prоsјеčnа ciјеnа prоdаnih nоvih stаnоvа po m² u Bosni i Hercegovini iznosi 2.690 KM. No, gledajući samo Sarajevo, prosječna cijena kvadrata novog stana bila je čak 3.542 KM.
Boris Marić, menadžer prodaje u agenciji Prostor, kaže za BiznisInfo.ba da je podatak o broju novih stanova prodatih u trećem tromjesečju statistički tačan, ali da je očigledno riječ o broju uknjiženih stanova u novogradnji u tom periodu.
– Teoretski se može desiti da svi stanovi u jednoj zgradi koji su prodati ranije, ako je investitor tako organizovao, budu uknjiženi u jednom mjesecu i svi se vode kao prodati u tom mjesecu. To znači da je tada završen proces gradnje i etažiranja. Što se tiče razlike u broju prodatih novih stanova između Republike Srpske i Federacije BiH, može se reći da je realno da je na primjer Banja Luka trenutno puno veće gradiliše od Sarajeva – kazao je Marić.
Prema njegovim riječima, u Banjaluci se trenutno gradi od 2 do 2,5 hiljade stanova a u Sarajevu maksimalno 1.000.
– Šta može biti razlog tome? Jedan od razloga može biti i geografska raširenost Banjaluke a zbijenost Sarajeva. U Sarajevu je zbog gustine naseljenosti za dobijanje dozvole za gradnju potrebno puno više nego u Banjaluci. Da dobijete dozvolu u Sarajevu, morate s okolinom i s komšilukom uspostaviti saradnju, dobiti saglasnosti… Banjaluka nema tih prepreka i uslovljavanja te je lakše dobiti dozvolu. To je samo jedan od aspekata – ističe naš sagovornik.
Istočno Sarajevo je također u sličnoj situaciji. Riječ je o ravničarskom predjelu s više slobodnog prostora i ima sigurno minimalno 6,7 zgrada koje se trenutno grade.
Kada je riječ po cijenama, Sarajevo je najskuplje u čitavoj državi. No, teško je govoriti o prosječnoj cijeni kad je, recimo, u Maglaju prosječna cijena 2.000 KM a u Sarajevu 3.500 ili 3.600 KM, ističe Marić.
Zamolili smo ga da prognozira kako će se cijene kretati u budućnosti.
– Kada je riječ o starogradnji, tu su trenutno cijene u stagnaciji. Manji je obim prodaje nekretnina i na određeni način pat pozicija. Kupci dobrim dijelom smatraju da su trenutne cijene maksimum i nisu spremni plaćati više od toga. Prodavci, poučeni ranijim rastom cijena traže više nego što su kupci spremni da daju. Tako da je, kada je u pitanju promet nekretnina, trenutno prisutna stagnacija prometa a samim tim i cijena – navodi.
Prema njegovim riječima, koliko dugo će period stagnacija trajati, ne znamo, ali cijene neće više rasti.
– Ako gledamo tržišta u regionu i Zapadnoj Evropi, tamo je već evidentan pad. U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad prometa nekretnina tako da će se to sigurno preliti i na naše tržište. Evropska centralna banka podigla je kamatne stope a naše banke je prate. Povećanje euribora vodi do povećanja kamatnih stopa, a posljedično je dobijanje kredita za građane teže što u konačnici utiče na promet nekretninama – zaključuje Marić.
