Prosječna bh. porodica poslije svakog odlaska u sedmičnu nabavku hrane ostane u šoku. Neshvatljivo je kako je hrana kod nas toliko skupa imajući u vidu standard i mjesečna primanja radnika.
Prema istraživanjima BiH je najsiromašnija zemlja u Evropi, broj nezaposlenih se približava broju zaposlenih, penzioneri i mnogi radnici preživljavaju na minimalcu, ali bez obzira na to građani za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju više nego u mnogi zemljama koje su članice Evropske Unije.
Prema posljednjim statističkim podacima prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosi 1.269 maraka, broj zaposlenih je 850.523 i čak njih 517.476 prima platu manju od prosječne!
U istom mjesecu, septembru, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 2.993,50 KM i od prosječne plate je veća za 1.724.5 KM.
Samo naprehranu, navodi Sindikat, izdvaja se 41,37% ili 1.238 KM!
Poređenja radi prije 14 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do septembra ove godine plata porasla za 479 KM, a potrošačka korpa za čak 1.597.50 KM!
Zanimljive podatke za susjednu Hrvatsku i EU objavio je portal Index.hr.
Kako navode u Hrvatskoj se više troši na hranu nego u ostatku EU.
Tačnije u bogatijim državama se više troši na hranu, ali ona čini manji dio ukupnih troškova.
Index.hr je dao i zanimljiv pregled izdvajanja novca za hranu u bivšoj zajedničkoj državi.
Došli su do zaključka da iz usporedbe današnjeg udjela troškova hrane u ukupnim troškovima kućanstava i prijašnjih desetljeća, može zaključiti da je danas standard u Hrvatskoj veći nego što je bio ikada u istoriji (kao i u većini svijeta), pa se isto može zaključiti i za Bosnu i Hercegovinu.
Sa sigurnošću se može tvrditi, navode, da to vrijedi za devedesete. Ali prijašnja desetljeća je teže odrediti jer Eurostat vodi podatke Hrvatske tek od 1995.
Iako nije savršeno usporedivo, zbog razlike u metodologiji izračuna i prikupljanja podataka, mogu poslužiti podaci Statističkog godišnjaka Jugoslavije 1918. – 1987.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Jugoslavije, 1963. je domaćinstvima na prostoru Hrvatske 45.1 posto troškova otpadalo na prehranu (originalno “ishrana”), a mi smo pronašli podatke za Bosnu i Hercegobu koji kažu da je gotovo 50 posto troškova, preciznije 49,6 posto otpadalo na ishranu. I dok je eonomski uzlet Jugoslavije 60-ih vidljiv za Hrvatsku gdje su domaćinstva 1973. za ishranu izdvajala 37.2 posto, za BiH to i nije toliko vidljivo, obzirom da su izdvajanja za hranu i dallje visoka- 43,3 posto.
Isto tako je vidljiva realna stagnacija druge polovice 70-ih i kriza prvih godina 80-ih (82. je Jugoslavija de facto bankrotirala) jer je udio prehrane u ukupnim troškovima puno sporije padao, pa je 1983. godine domaćinstvo u Hrvatskoj izdvajalo na ishranu 36,4 posto, a bh. domaćinstvo 42,04 posto.
Cijele osamdesete je trajala kriza, pa je do 1987. u Hrvstskoj udio čak narastao na 37.3 posto, a u BiH na 44,7 posto.
Navedimo na kraju da se na hranu od BiH više izdvajalo samo u Crnoj Gori i SAP Kosovo.
Podaci nisu savršeno usporedivi s današnjim podacima indikativni su.
Koliko se na hranu trošilo u Hrvatskoj i BiH u Jugoslaviji.
