U Odgojno-popravnom domu Orašje trenutno je smješteno 17 maloljetnika kojima je izrečena zavodska odgojna mjera upućivanja u odgojno-popravni dom od strane nadležnog suda.
U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najduže četiri godine, s tim da nadležni sud svakih šest mjeseci razmatra postoje li osnove za obustavu izvršenja ove mjere ili njenu zamjenu nekom drugom odgojnom mjerom, rekla je u razgovoru za Fenu direktorica Odgojno-popravnog doma u Orašju Mira Oršolić-Pejić.
Ističe da se zavodska odgojna mjera smještaja u odgojno-popravni dom najčešće izriče maloljetnicima koji su višestruki povratnici u činjenju kaznenih djela, odnosno recidivisti te da im je prije upućivanja u Odgojno – popravni dom izricana i druga vrsta odgojnih mjera.
Ubistva, krađe, nasilje u porodici
Urađena analiza za proteklu godinu kada su u pitanju maloljetnici kojima je izrečena zavodska mjera smještaja u Odgojno-popravni dom Orašje, pokazuje da su najčešće činili kaznena djela teške krađe i razbojništva.
Međutim, spektar kaznenih djela koji su počinili maloljetnici smješteni u Domu vrlo je širok kao što su: kazneno djelo ubistva, teška tjelesna povreda, nasilje u porodici, neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga itd.
Najmlađi ima 14 godina
Trenutno najmlađi maloljetnik smješten u Domu ima 14,5 godina života.
Najčešća starosna dob maloljetnika prilikom prijema u Odgojno-popravni dom Orašje, a nakon izrečene zavodske odgojne mjere od strane nadležnog suda, tijekom protekle godine bila je od 16 do 17 godine starosti.
Kako kaže Oršolić-Pejić, svrha je odgojnih mjera da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim počiniteljima kaznenih djela, nadzorom nad njima, njihovim stručnim osposobljavanjem i razvijanjem njihove lične odgovornosti, osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj.
Radni angažman, sekcije, sport, obrazovanje
Pojasnila je i kako maloljetnici kojima je izrečena zavodska odgojna mjera smještaja u Odgojno-popravni dom Orašje imaju izrađen raspored dnevnih aktivnosti koji obuhvaća radni angažman za koji ostvaruju simboličnu naknadu, redovne sportske i fizičke aktivnosti (sportovi na otvorenom/zatvorenom prostoru, sportska takmičenja unutar ustanove, šah, atletika), kulturno-kreativne aktivnosti (sekcije-likovna, muzička, sekcija kreativnog, obrazovne aktivnosti i aktivnosti stručnog osposobljavanja (pored formalnog obrazovanja i neformalne obrazovne aktivnosti-sekcija informatike, zdravstvene edukacije), te osposobljavanje za samostalan život (aktivnosti iz domena domaćinstva).
Pored navedenih aktivnosti u svakodnevnom radu s maloljetnicima su odgajatelji, socijalni radnik, psiholog koji svakom maloljetniku prilazi kao zasebnoj individui koja zahtjeva individualni plan, pa se stoga za svakog maloljetnika smještenog u Odgojno-popravni dom Orašje izrađuje individualni plan i program postupanja koji je usklađen s njegovim potrebama.
U navedenom individualnom programu se postavljaju ciljevi i zadaci, odnosno definiraju se polja rada koja trebaju omogućiti što adekvatniju resocijalizaciju.
Nedostatak novca i stručnog kadra
– Veliku poteškoću za nas, odnosno za realizaciju aktivnosti predstavljaju finansijska sredstva i nedovoljan broj stručnog kadra. Dakle, moramo istaknuti da je Odgojno-popravni dom jedina ustanova na području FBiH u koju se upućuju maloljetnici na izvršenje ove odgojne mjere, ustanova u kojoj je maloljetnicima potrebno osigurali 24-satni nadzor i osiguranje te nadasve kvalitetan tretman u procesu resocijalizacije. Sve navedeno neće biti moguće ako se u narednom periodu ne osiguraju neophodna novčana sredstva te se nadamo da će Vlada FBiH prepoznati značaj ove ustanove koja treba predstavljati interes za cijelu društvenu zajednicu – zaključila je Oršolić-Pejić.
Maloljetni delikventi iz Republike Srpske
Maloljetnici koji su počinili kaznena djela na području Republike Srpske smještaju se u Odjeljenje maloljetničkog zatvora, koji predstavlja dio organizacijske strukture Kazneno-popravnog zavoda Istočno Sarajevo, u ovisnosti od odluke suda koji cijeni vrstu kaznenog djela i njegove posljedice, stepen kaznene odgovornosti i druge bitne činjenice.
– Prema podacima kojima raspolažemo, u maloljetničkom zatvoru Kazneno-popravnog zavoda Istočno Sarajevo nalazi se jedna osoba koja je osuđena na kaznu maloljetničkog zatvora. Radi se o osobi koja ima navršenih 26 godina, smještena je na odjeljenje za punoljetne osobe (u skladu sa članom 176. stav 1. Zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku Republike Srpske) – rečeno je Feni iz Ministarstva pravde Republike Srpske.
Navedena osoba izdržava kaznu zatvora u trajanju od pet godina i tri mjeseca zbog počinjenog kaznenog djela razbojništvo i teška tjelesna povreda.
Zatvorenik je radno angažiran u krugu strukture Kazneno-popravnog zavoda Istočno Sarajevo, a slobodno vrijeme provodi prateći RTV program, čitajući knjige iz zavodske biblioteke te aktivno sudjeluje u radu dramske i sportske sekcije.
– Statistički gledano, kada je u pitanju Odjeljenje maloljetničkog zatvora, u proteklih godinu dana, broj osoba na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora kretao se od nula do dva – naveli su za kraj iz spomenutog ministarstva.
