Institucije Bosne i Hercegovine imaju pozamašan vozni park kojim ne upravljaju ekonomično i efikasno, utvrdio je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u svom najnovijem izvještaju.
Na vozni park godišnje iz državnog budžeta ide oko 15 miliona KM za razne izdatke poput goriva i održavanja, a za kupovinu novih vozila u posljednjih pet godina potrošena su oko 34 miliona KM.
Iz revizorskog izvještaja se može zaključiti da se institucije uglavnom ne trude smanjiti troškove, vozila se kupuju bez analize, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine koje usvaja, i Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine koje predlaže propise i budžet, nemaju ni zvanične podatke o broju vozila za nivo institucija BiH. Tek je državna revizija iz svog predstudijskog istraživanja utvrdila da ih ima oko 4.000.
Ured za reviziju je konstatovao da ima institucija koje imaju više vozila od propisanog broja ili imaju vozila više klase od one koja je bila za njih propisana.
– Osim postupanja koja nisu u skladu s donesenim propisima, navedeno za posljedicu ima veći i skuplji vozni park, a samim tim i veće troškove – piše u izvještaju “Upravljanje voznim parkom u institucijama BiH”.
Na primjer, prekoračenje broja vozila od propisanog bilo je utvrđeno kod Generalnog sekretarijata Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i kod Granične policije Bosne i Hercegovine.
Revizori su odabrali devet institucija kao uzorak i utvrdili da ih većina, prije nego što donesu odluku o kupovini novih vozila ili o ulaganjima u postojeće, uglavnom ne rade analize kojim bi vjerovatno bile napravljene uštede.
– Svako vozilo ima svoje fiksne troškove (poput registracije, op. a.) bez obzira na to da li se i koliko koristi – napominju revizori koji su utvrdili da vozilo nabavne vrijednosti 25.000 KM ima godišnje troškove preko pet hiljada KM ako se ne koristi.
– Veća pređena kilometraža snižava prosječan trošak po pređenom kilometru. U zemljama u okruženju postoje preporuke kada se treba nabavljati novo vozilo. Tako se, naprimjer, u Hrvatskoj ne preporučuje nabavka novog vozila ako će vozilo na godišnjem nivou prelaziti manje od 10.000 kilometara – navode revizori.
Pa ipak, pet od devet institucija iz uzorka ima čak 208 vozila koja su u 2022. godini prešla manje od 10.000 kilometara, a znatan broj ih je prešao manje od 5.000 kilometara. Institucije nisu ponudile uvjerljivo obrazloženje za to, te je većina njih nabavljala i nova vozila i “nijedna nije razmotrila mogućnost da potrebu za vozilom zadovolji korištenjem vozila koja prelaze malu kilometražu”.
Osim ovoga, određene institucije koje su kupovale nova vozila nisu imale analize zbog čega traže određene tehničke karakteristike vozila i opreme, koje dovode i do veće cijene.
Nejasno je i zašto neke institucije imaju skoro pet puta veće troškove održavanja po pređenom kilometru. Najveće troškove održavanja ima Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine.
Osim na propuste unutar institucija, revizija je ukazala i na slabe propise koje donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Zbog toga ne postoje podaci o ukupnom broju i vrstama vozila, niti jasni kriteriji za utvrđivanje broja i klase službenih vozila koja se dodjeljuju institucijama.
– Također, planiranje budžeta za nabavke novih vozila ne zasniva se na analizi iskorištenosti i ekonomičnosti voznog parka – ističu revizori.
Korištenje vozila kontinuirano tokom 24 sata nije riješeno na jedinstven način, odnosno ne postoje jasni kriteriji za dodjelu tog prava, već rukovodioci institucija uglavnom sami to uređuju posebnim aktom, piše Faktor.
Kako su naveli revizori, većina institucija je to pravo dala uglavnom rukovodiocima, a revizija je utvrdila da je Granična poliicja BiH svojim rukovodiocima (direktoru, zamjeniku direktora, pomoćniku direktora) utvrdila pravo na 24-satno korištenje ne službenih već specijaliziranih vozila.
Pravilnik koji se odnosi na vozni park Vijeće ministara BiH je donijelo 2014. godine. Prošle godine su vršene neke izmjene, ali njima ne da nisu otklonjene slabosti na koje je ukazivala revizija, nego je smanjena transparentnost i kontrola namjenske upotrebe vozila.
– Pravilnikom iz 2023. su povećana prava na korištenje vozila više klase. Naime, uvedeno je pravo korištenja službenih vozila niže srednje i niže klase šefovima kabineta rukovodilaca institucije, dok im se po Pravilniku iz 2014. moglo dodijeliti vozilo samo niže klase.
Također, Pravilnikom iz 2023. je ukinuta i obaveza evidentiranja dnevnog korištenja vozila ukoliko vozilom upravlja samo jedna osoba i ne prelazi više od 80 kilometara na dnevnoj osnovi, odnosno da se evidencije vode na mjesečnom nivou, čime je transparentnost korištenja vozila svedena na minimum, a time je i kontrola namjenske upotrebe vozila skoro u potpunosti onemogućena – ukazali su iz Ureda za reviziju institucija BiH.