S obzirom na to da u BiH mnogi građani nemaju pravo na zdravstveno osiguranje, prošle godine su zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić (SBiH) i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Fatima Gavrankapetanović Smailbegović (SBiH) u oba doma federalnog parlamenta pokrenuli inicijativu “Zdravlje za sve”.
Shodno podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, procjena je da u FBiH 13 posto građana nema zdravstveno osiguranje.
Zbog toga su 22 zastupnika/delegata iz Federalnog parlamenta uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Predloženim dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju osigurava se princip i pravo “Zdravlje za sve” te se vrši usklađivanje ovog zakona sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
Konkretno, predložena je dopuna člana 19. koji propisuje ko su osiguranici prema ovom zakonu, na način da se u članu 19. dodaje novi stav 2. koji glasi:
“Pored osiguranika iz stava 1. ovog člana, status osiguranika stiču i državljani FBiH sa prebivalištem na teritoriji Federaciji Bosne i Hercegovine koji nisu osigurani ni po jednom osnovu iz stava 1. tačke 1. do 22. ovog člana.”
Zakon o zdravstvenoj zaštiti definiše načelo sveobuhvatnosti i ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj zaštiti.
U skladu sa članom 21. Zakona o zdravstvenoj zaštiti “Načelo sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite ostvaruje se uključivanjem svih građana Federacije u sistem zdravstvene zaštite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene zaštite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, liječenje i rehabilitaciju”.
Član 27. stav (1) istog zakona propisuje: “Pacijentom, u smislu ovoga zakona, kao i propisa o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano ili neosigurano lice, koje zatraži ili kojem se pruža određena mjera ili zdravstvena usluga u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije”.
Nasuprot ovim principima i načelima, Zakon o zdravstvenom osiguranju u članu 19. definiše “osiguranike”, a posebno npr. tačkom 12. način na koji nezaposlene osobe mogu steći status osiguranika.
Zatim se članovima 31. i 32. definišu prava osiguranih osoba. U kontekstu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i neosigurana lica imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, a kompleksnost osnova za osiguranje koja je navedena u članu 19. nije u skladu sa načelom sveobuhvatnosti.
Princip “Zdravlje za sve”, koji je zapravo već ugrađen u principe i načela Zakona o zdravstvenoj zaštiti, treba na adekvatan način uključiti u Zakon o zdravstvenom osiguranju. Uz razumijevanje da je za sveobuhvatnu reformu u ovoj oblasti potrebno vrijeme, u prvom koraku je potrebno otkloniti diskriminaciju, piše Klix.