Rezultati istraživanja o iskustvima građana pri korištenju interneta, stavovima o djeci na internetu te kako ih zaštititi od nepoštenih trgovačkih praksi i dizajna koji stvara ovisnost predstavljeni nedavno u Hrvatskoj pokazali su kako čak 95 posto građana smatra da djeca provode previše vremena na internetu, a isto ih se toliko boji kako će na njihov razvoj utjecati buduće tehnologije.
Istraživanje koje je predstavila hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan pokazalo je kako odrasli na pametnom telefonu provode oko dva sata dnevno, a više od polovine brine se da su postali ovisni o njemu. Oko 45 posto građana pokušalo se suzdržati od upotrebe pametnog telefona koji u prosjeku pogledaju 200 puta dnevno. U EU su podaci još lošiji.
Na razini Europske unije odrasli na internetu provode oko tri sata, a mladi čak sedam sati dnevno, rekla je Borzan. Sudeći prema ranije provedenim istraživanjima, u Bosni i Hercegovini su prisutni isti trendovi. Naime, prema istraživanju organizacije “Save the Children”, u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a od 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Uvjerljivo najviše djece dobi od 7 do 18 godina (93 posto) za pristup internetu koristi pametni telefon.
Znatno manje djece ističe kako za pristup internetu koristi laptop i desktop računala, čije korištenje raste s dobi djeteta. Slijedi tablet, koji za pristupanje internetu češće koriste djeca od 7 do 10 godina nego starija djeca, pa smart TV, videoklipovi, muzika, crtani filmovi.
To su sadržaji koje djeca i mladi u BiH primarno gledaju na platformi YouTube, njih čak 66 posto, prema istraživanju organizacije “Save the Children”. Budući da je uloga zakona u zaštiti na internetu mala, najveća odgovornost je na roditeljima koji bi trebali više pozornosti obratiti na to što im djeca rade na društvenim mrežama i uopće online jer djeca tako vrlo lako mogu doći do raznih nezdravih i opasnih sadržaja koji mogu dovesti do raznih problema. Stručnjaci savjetuju korištenje raznih aplikacija koje nude opcije roditeljske kontrole i ograničenog pristupa određenim sadržajima.
U SAD-u se već uvelike pretjerana upotreba interneta povezuje s problemima s mentalnim zdravljem. Prošle je godine savezni sud u Kaliforniji presudio protiv najvećih internetskih platformi Google, Meta, YouTube, TikTok i Snapchat “jer su ugrozile fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje djece”.
Postoje najave i za potpunu zabranu TikToka radi zloupotrebe podataka, navela je Borozan. Dodala je kako je u Hrvatskoj velika zabrinutost u vezi s korištenjem osobnih podataka na internetu.
“Čak 67 posto građana ne želi oglase na internetu koji se temelje na njihovim preferencijama. Zato se moja politička skupina bori protiv personaliziranih oglasa te smo ih u ovom mandatu uspjeli zabraniti za maloljetnike i ranjive osobe. Na osnovi te zabrane Komisija je nedavno pokrenula istragu protiv TikToka zbog protuzakonite upotrebe podataka maloljetnika kako bi stvorila takozvani učinak zečje rupe, odnosno poticala ovisnost o platformi”, rekla je ova europarlamentarka, ističući da Svjetska zdravstvena organizacija već priznaje ovisnost o videoigrama kao mentalnu bolest.
“Jedno od četiri djeteta pokazuje simptome ovisnosti kada im se oduzme pametni telefon, a mentalni poremećaji nastali u djetinjstvu oblikuju životni tok pojedinca”, zaključila je, piše Vecernji.ba.
