Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.
U svjetlu globalnog trenda demografskog starenja, Hrvatska se ističe kao jedna od najteže pogođenih zemalja u Europi. Starenje stanovništva ima duboke socioekonomske posljedice, od kojih je najizraženija neodrživost penzijskog sistema. Sve veći broj penzionera uz sve manji udio radno aktivnog stanovništva postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti financiranja penzija i zdravstvenih troškova.
Europljani sve duže žive, s medijalnom dobom koja je u posljednjih nekoliko desetljeća porasla na više od 40 godina, dok Hrvatska i BiH prednjači s projekcijom da će do 2060. svaka druga osoba imati 51, odnosno 50 godinu ili više.
Ovi demografski trendovi ne samo da utječu na ekonomiju već i na društvene obrasce, s potencijalno dugoročnim implikacijama na tehnološki napredak i inovacije.
Strmota, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističe da su tradicionalne pronatalitetne politike skupe i dugoročno neodržive te predlaže modernizaciju porodičnih i radnih politika kao potencijalna rješenja za demografsku revitalizaciju.
Uprkos izazovima, svijet se polako prilagođava novim realnostima starenja stanovništva, iako s mnogim otporima u javnosti zbog potrebnih reformi. Države širom svijeta suočene su s pitanjem kako prilagoditi postojeće sisteme koji su stvoreni za sasvim drugačije uvslove.
Svijet se mijenja, no kako će države odgovoriti na demografske izazove ostaje pitanje otvoreno za buduće generacije, piše Hayat TV.
