Prošlog petka vijećnik u Općinskom vijeću Tešanj Nermin Deljkić u svojstvu svjedoka Federalnoj upravi policije (FUP) dao je iskaz o „saznanjima, okolnostima i činjenicama“ koje se odnose na počinjeni ekocid na Kraljevom brdu, tačnije na Crnom vrhu kod Tešnja.
Deljkić je prethodno na 14 domaćih i međunarodnih adresa uputio detaljnu prijavu protiv nadležnih ministarstava koja su radila u korist izvođača radova na Koridoru 5c – JP Autocesta Federacije d.o.o. Mostar. Bilo je to u januaru ove godine.
DELJKIĆEVA IZJAVA POLICIJI
„Na zahtjev Kantonalnog tužilaštva pripadnici FUP-a su me saslušali i sačinili zapisnik. U međuvremenu prijavu sam dopunio prikupljenom dokumentacijom i stavio je na raspolaganje Tužilaštvu. Uz dokumentaciju, priložena je i kopija dostavljenog odgovora u vidu Informacije o inspekcijskom nadzoru, koju je sačinio federalni inspektor šumarstva“, kaže Deljkić i dodaje da je inspektor po službenoj dužnosti trebao da podnese krivičnu prijavu, a što nije učinio.
Tako je i zvanično otvorena istraga Kantonalnog tužilaštva Sarajevo o ekocidu u tešanjskoj regiji koji traje gotovo godinu. Sve je počelo bez odluke Općinskog vijeća i bez javne rasprave, procjene uticaja na okoliš, odnosno svih važećih zakona i prostornih planova, konsultacija i razgovora sa lokalnim stanovništvom, da se posječe čak 18 hektara zaštićene šume, čime je stvoreno ogromno područje za deponiranje inertnog otpada.
Naime, zaštićena šuma na Kraljevom brdu je posječena za potrebe formiranja odlagališta otpadnog materijala koji će nastati izgradnjom tunela na Koridoru 5c, od strane investitora JP Autoceste Federacije BiH Mostar. Tom prilikom napravljena je neprocjenjiva šteta pretvaranjem šumskog zemljišta u građevinsko na tom lokalitetu.
Vrijedi podsjetiti da je, prethodno, Kraljevo brdo na Crnom vrhu prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i Prostornim planom općine Tešanj proglašeno zaštićenim prirodnim područjem, čime počinjeni ekocid poprima dodatnu dimenziju krivične odgovornosti.
Sječom šume na ovom području također su zanemarene procedure zaštite okoliša propisane Aarhuškom konvencijom, koju je BiH ratificirala 2013. godine.
Kako smo naveli, iskrčena površina se namjerava koristiti kao odlagalište iskopanog materijala od izgradnje Tunela Crni vrh, dijela projekta na Koridorau 5c. Postupak sječe (uništavanja) ovolike količine šume, uključujući bukvu i jelu, kao i bazofilni bor na serpentinskim tlima, imaće ozbiljne posljedice za biološku raznolikost i ekološko zdravlje.
Među prvima koji su reagovali na ekocid na lokalitetu Kraljevo brdo bili su aktivisti neformalnog građanskog pokreta Valter.
„Izgradnja autoceste zahtijeva značajno krčenje zemljišta, uključujući krčenje šuma. Područje Crnog Vrha poznato je po šumovitom krajoliku, a razvojne aktivnosti uključuju sječu velikih dijelova šume. Ovo krčenje šuma ugrožava lokalnu biološku raznolikost, remeti ekosustave i može dovesti do erozije tla i druge degradacije okoliša“, navode iz ovog udruženja.
U IŠČEKIVANJU EROZIJE I DRUGIH POSLJEDICA
I upravo će biti teške posljedice ove sječe šume. Uklanjanjem drveća najprije se gubi bioraznolikost, jer su šume dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama.
Osim toga, nedostatak drveća ubrzaće eroziju tla. Tokom padavina, nezaštićeno tlo se ispire u rijeke, što dovodi do sedimentacije koja narušava vodena staništa i protok vode. Erozija također iscrpljuje površinski sloj tla bogat hranjivim tvarima, čineći poljoprivredna zemljišta manje produktivnim i pogoršavajući pitanja sigurnosti hrane.
Nakon što je postao svjestan veličine ekocida, Nermin Deljkić uzbunio je javnost te prvi prijavio „incident“ nadležnim tijelima, uključujući policiju, inspekcijske službe kao i medije, upozoravajući na ozbiljne posljedice po okoliš. Njegova akcija izazvala je pažnju i podršku ekoloških i antikorupcijskih grupa, kao i međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH te na kraju izazvala i reakciju pravosuđa.
Vrijedi podsjetiti da je dionica kod Tešnja dio velikog panevropskog koridora 5C koji povezuje luku Ploče u Hrvatskoj s Budimpeštom u Mađarskoj, prolazeći kroz Bosnu i Hercegovinu u dužini oko 330 kilometara.
Međutim, koliko god bio važan, odnosno ključni infrastrukturni projekat u našoj državi, izgradnja koridora s razlogom je izazvala zabrinutost eko udruženja i aktivista, a što se najbolje manifestiralo na primjeru Crnog Vrha kod Tešnja.
Bjesomučna sječa šume na ovom lokalitetu izazvala je protivljenje i lokalnog stanovništva, koje je svjesno teških posljedica i po vlastite živote. Međutim, upkos slikama katalizme, nije poznato da je bilo ko pozvan na odgovornost gotovo godinu od počinjenog ekocida, na šta upozorava i sam Deljkić.
„ Još uvijek nema informacija da je iko od odgovornih osoba priveden ili barem pozvan na informativni razgovor. Pa se pitam treba li istu sudbinu doživjeti Matinski vis u Žepču, Babina-Tvrtkovac u Zenici, Zvijeda u Varešu, Orlja u Olovu, Trstionica u Kaknju, ili bilo koja druga vrijedna šuma da bi neko napokon reagirao“, zaključuje Deljkić.
Izvor: valterportal
