Protiv Bosne i Hercegovine trenutno se vodi pet arbitraža i drugih sporova teških nešto više od 2,4 milijarde KM. Osim ovoga, nedavno je BiH jedan spor izgubila, a jedan dobila. Također, BiH vodi predmet protiv GAVI-ja zbog neisporučivanja vakcina protiv COVID-19, odnosno zbog nevraćanja uplaćenog novca.
Iz Pravobranilaštvu Bosne i Hercegovine nisu mogli dati odgovor na pitanja o o rokovima okončanja svakog spora, potencijalnim obavezama države BiH i izvjesnosti da postupak bude završen u korist BiH.
Oni su u Izvještaju o svim arbitražnim i drugim postupcima s elementom inostranosti koji mogu imati finansijske posljedice po BiH nabrojali osam takvih postupaka pokrenutih protiv naše države, s tim da su dva okončana, a jedan je pokrenula BiH.
Podatke koje su naveli dostavili su Parlamentarnoj skupštini BiH i kao izvještaj i kao odgovor na zastupničko pitanje.
– Prema evidencijama Pravobranilaštva BiH, trenutno su u toku tri arbitraže (od kojih je jedna završena 1. maja 2024. godine donošedem konačne odluke), dva postupka koja se vode po zahtjevima za mirno rješenje spora i tri predmeta sa elementom inostranosti (jedan je okončan u korist BiH). Svi ovi postupci, zavisno od svog ishoda, mogu imati finansijske posljedice po budžet BIH. O vremenskom periodu okončanja pojedinih postupaka nije moguće dati jasnu odrednicu, budući da je riječ o postupcima čije rješavanje zavisi od rada i postupanja međunarodnih organa i sudova pred kojima se vode. Takoder nije moguće definisati koja bi to bila eventualna obaveza BiH u slučaju da se postupak završi nepovoljno za nju – naveli su iz Pravobranilaštva.
Tako se protiv BiH vodi arbitraža po tužbi Elektrogospodarstva Slovenije – Razvoj in inženiring i to pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu. Visina spora je 695.175.000 eura.
Radi se o tome da je ovaj spor pokrenut neposredno po pokretanju arbitraže protiv ZP “RiTE” Ugljevik, a koja je pokrenuta na osnovu Samoupravnog sporazuma o udruživanju rada i sredstava iz 1989. godine i vodila se po Zakonu o arbitraži Srbije. Godine 2014. pokrenut je postupak protiv BiH u kojem se na osnovu sličnog činjeničnog osnova zahtijevao gotovo isti iznos naknade. Sada je postupak protiv BiH u stanju mirovanja dok ne budu završeni pregovori, do 30. septembra ove godine.
Druga arbitraža odnosi se na tužbu Pramoda Mittala i drugih, odnosno investitora u GIKIL Lukavac, protiv BiH. Visina spora je 400 miliona američkih dolara. Ovaj investitor je “izbačen” iz GIKIL-a zbog, kako su isticali iz Vlade Tuzlanskog kantona, neizvršavanja obaveza. Sada tuži BiH po Sporazumu između BiH i Indije o unapređenju i zaštiti investicija, a u vezi sa ulaganjem u GIKIL.
– Dostavljen je odgovor na tužbu i predmet se sada nalazi u fazi razmjenee dokaza. Ročište je zakazano za 2. decekmbar 2024. godine u Hagu. Sve troškove vezano za vođenje ovog postupka snosi BiH, budući da Vlada TK i Vlada FBiH, na traženje Vijeća ministara BiH, nisu prihvatili da snose troškove postupka – ističu u Pravobranilaštvu BiH.
Nadalje, tu je i zahtiev za mirno rješenje spora Hrvatske elektroprivrede (HEP) u vezi sa ulaganjem u RITE Gacko. Visina spora je minimalno sto miliona eura. Spor datira od 2017, a tiče se, između ostalog, neuspjeha dostave električne energije.
– U proteklom periodu održan je niz sastanaka s ciljem postizanja dogovora, a postupak mirnog rješavanja spora je još u toku – pišu iz Pravobranilaštva BiH.
Odnedavno se protiv BiH vodi i postupak koji se odnosi na Vjetropark Trusina. Visina spora je 102.056.122.00 eura.
– Pravobranilaštvo BiH je 12. februara 2024. godine zaprimilo je Obavještenje o sporu i namjeri pokratanja arbitražnog postupka postupka pred ICSID-om (u Vašingtonu), koje je, u ime privrednog društva Kermas Energija Zagreb dostavila advokatska kancelarija Baroš and partners, zbog jednostranog raskida Ugovor o koncesiji zaključenog s Vladom RS-a.
U proteklom periodu održan je i niz sastanaka te je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srspke istaklo mogućnost da se ovaj postupak mimo riješi – navode iz Pravobranilaštva BiH.
Peti postupak koji je u toku protiv BiH odnosi se na prijedlog za izmjenu presude Višem sudu Kalifornije u predmetu tužioca Daniela Čavića protiv Yugobanke Beograd. Visina spora je 738.772 američkih dolara.
Radi se o tome da je presudom Višeg suda Kalifornije ranije, 2019. godine, Yugobanka Beograd obavezana da Čaviću kao deponentu banke isplati od 738.772 dolara, s kamatom od 203 dolara dnevno od dana presude. Kako mu nikada nije namiren dug, on se pozvao na Aneks C Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ i traži od Višeg suda Kalifornije da presudu proširi na način da na namirenje duga obaveže i države sukcesore, uključujući BiH. Predmet je u toku.
Spor koji je BiH pak dobila odnosi se na postupak vođen pred Službom za prinudnu naplatu Bern-Mittellandu u Švicarskoj. Radi se o bivšim radnicima Agrokomerca.
– Postupak je podnesen od strane povierioca Una trust and investment, na osnovu presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2012. u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH. Visina spora je 9.961.200.00 eura – navode pravobranioci.
Naime, s obzirom na to da su aplikanti Murtić i Ćerimović čekali više od pet godina na izvršenje odluke, Evropski sud im je dosudio naknadu nematerijalne štete od po 3.600 eura.
– Međutim, ova presuda povjeriocu je služila za osnov da potražuje isplatu istog iznosa za cca 2.800 radnika Agrokomerca.
Pravobranilaštvo BiH u cjelosti je osporilo ovo potraživanje uvažavajući činjenjicu da je Komitet ministara Vijeća Evrope 6. marta 2014. usvojio konačnu rezoluciju, kojom je potvrđeno da je BiH izvršila sve svoje obaveze po presudi u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH – kažu pravobranioci.
Na kraju je zahtjev za prinudnu naplatu odbačen i izbrisan, BiH se ne vodi kao dužnik, a nadležni u BiH su nedavno dobili i informaciju da je za Švicarsku ovaj predmet završen.
Spor koji je BiH izgubila odnosi se na još jednu arbitražu pokrenutu iz Slovenije. Postupak su protiv BiH pokrenuli Viaduct Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček iz Slovenije, zbog naknade materijalne i nematerijalne štete. Visina spora je 42,6 miliona eura. Pokrenut je zbog raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na rijeci Vrbas iz 2004. godine, koji je zaključen sa Vladom RS-a i HES Vrbas.
BiH je obavezana na isplatu 39,8 miliona eura na ime naknade štete, 5,68 miliona dolara na ime troškova postupka, 343.000 dolara na ime naknade troškova predujma, te kamate koja teče nakon donošenja odluke na inos od 39,8 miliona eura.
Po sporazumu Vijeća ministara BiH i Vlade RS-a ovo treba platiti Vlada RS-a.
S druge strane, BiH se spori s Globalnom alijansom za vakcine i imunizaciju (GAVI) u vezi Ugovora o preuzimaniu obaveza, odnosno aranžmanu o kupovini vakcina protiv COVID-l9, iz 2020. godine. Visina spora je 1.615.120 američkih dolara.
GAVI je u januaru ove godine vratio Bosni i Hercegovini iznos od oko 7,4 miliona dolara, ali je jednostrano zadržao oko 1,9 miliona dolara na ime troškova. Ministarstvo civilnih poslova BiH zahtjeva vraćanje cjelokupnog novčanog iznosa mirnim ili drugim utuživim putem.
Podsjetimo da je BiH platila za vakcine protiv COVID-19, ali joj nikada nisu isporučene plaćene količine.
Vijeće ministara BiH je u martu ove godine zadužilo Pravobranilaštvo da angažuje advokatsku kancelariju, a Pravobranilaštvo BiH je stava da je neophodno sve kapacitete usmjeriti pregovorima u cilju mirnog rješavanja spora.
– U međuvremenu su predstavnici GAVI-ja dostavili prijedlog načina vraćanja dijela novca koji je alternativno opredjeljen, pa se ovaj postupak trenutno nalazi u fazi razmatranja pred entitetskim ministarstvima zdravstva, te Odjeljnju Brčko distrikta – navode iz Pravobranilaštva BiH, piše Faktor.