Na svjetskim berzama je zabilježen ogroman gubitak, poznat kao “Crni ponedjeljak”, kada je tržišna kapitalizacija pala za 1.000 milijardi dolara
Svjetska finansijska tržišta i dalje su pod utjecajem velikog pada na berzama, dok se s druge strane očekuje porast nezaposlenosti u SAD-u, što bi moglo imati značajne posljedice na globalnu ekonomiju, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ipak, reakcija bh. vlasti na ove globalne ekonomske turbulencije ostaje minimalna.
Na svjetskim berzama je zabilježen ogroman gubitak, poznat kao “Crni ponedjeljak”, kada je tržišna kapitalizacija pala za 1.000 milijardi dolara.
Ova cifra, prema profesorici finansija Saneli Halilbegović, odgovara otprilike 250 budžeta Federacije BiH.
Dok ekonomisti predviđaju moguću recesiju u SAD-u, koja bi mogla uzrokovati manjak investicija i povećanje cijena energenata, Bosna i Hercegovina se suočava s vlastitim izazovima. Zemlja nema značajne robne rezerve niti adekvatan plan za krizne situacije.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ukazuje za N1 na nedostatak strategije i priprema za nepredviđene situacije.
Direkcija za robne rezerve Federacije BiH priznaje da skladišni kapaciteti nisu dovoljni i da bi zakonske promjene trebale biti izvršene kako bi se poboljšalo stanje.
U Republici Srpskoj, situacija je još gora s Direkcijom robnih rezervi koja je pod stečajem od 2017. godine.
Pavlović ističe da je potrebna hitna reakcija i politička volja kako bi se osigurala adekvatna opskrba prehrambenim artiklima za građane. Međutim, trenutna situacija pokazuje da su pripreme za krizne situacije često prepuštene neizvjesnosti.