Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini bilježi pad. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja smanjena je za 0,4 posto u odnosu na maj 2024. godine.
U poređenju sa junom 2023. godine, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja također bilježi značajan pad od 5,6 posto, ukazujući na dugoročniji negativni trend u sektoru.
Analiza pojedinačnih kategorija proizvodnje pokazuje da su Kapitalni proizvodi zabilježili porast od 4,0 posto u junu 2024. u poređenju sa majom 2024., dok je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku upotrebu pala za 5,0 posto. Istovremeno, proizvodnja Intermedijarnih proizvoda smanjena je za 3,9 posto, dok je Netrajnih proizvoda za široku upotrebu zabilježila pad od 0,9 posto. Proizvodnja energije bilježi blagi pad od 0,3 posto.
Najdramatičniji pad u sektoru duhanskih proizvoda
Gledajući godišnje podatke, juni 2024. u odnosu na isti mjesec prošle godine bilježi pad u svim glavnim sektorima industrije. Proizvodnja energije smanjena je za 7,1 posto, Intermedijarnih proizvoda za 6,4 posto, Trajnih proizvoda za široku upotrebu za 6,1 posto, dok je proizvodnja Kapitalnih proizvoda pala za 5,4 posto. Proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku upotrebu zabilježila je manji pad od 0,9 posto.
Međutim, nije sve u industrijskom sektoru zabilježilo negativne rezultate. Najveći rast na godišnjem nivou ostvaren je u oblasti Proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, koja je porasla za impresivnih 34,9 posto, te u oblasti Štampanja i umnožavanja snimljenih zapisa, koja bilježi rast od 27,4 posto.
S druge strane, najdramatičniji pad proizvodnje zabilježen je u sektoru Duhanskih proizvoda, gdje je industrijska aktivnost u potpunosti zaustavljena, bilježeći pad od 100,0 posto. Također, značajan pad zabilježen je i u proizvodnji Ostalih transportnih sredstava, koja je smanjena za 58,1 posto.
Ovi podaci ukazuju na izazove s kojima se suočava industrijski sektor u Bosni i Hercegovini, ali i na mogućnosti za rast u određenim industrijama poput farmaceutske proizvodnje. Međutim, nije pad industrijske proizvodnje samo boljka BiH, sa istim problemom suočavaju se i mnoge zemlje u Evropi, dok ima i onih u kojima ona stagnira ili bilježi rast.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u zemljama eurozone smanjila se za 0,1 posto u poređenju sa petim mjesecom ove godine, kada je prema revidiranim podacima zabilježen pad od 0,9 posto. U cijeloj Evropskoj uniji, međutim, proizvodnja je ostala na istom nivou.
Jedini sektor koji je u oba područja zabilježio pad bio je onaj netrajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja smanjena za 2,5 posto u eurozoni te 2,0 posto u EU. S druge strane, najizrazitiji rast ostvaren je u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, koja je u eurozoni porasla za 3,8 posto, a u EU za 3,2 posto. Energetski sektor također bilježi pozitivan rezultat, s rastom od 1,9 posto u eurozoni i 1,4 posto u EU.
Hrvatska je također zabilježila izražen pad
Na godišnjem nivou, najveći pad industrijske proizvodnje zabilježila je Irska, s dramatičnim padom od 17,4 posto. Susjedna Hrvatska je također zabilježila izražen pad od 8,3 posto, što predstavlja daljnje pogoršanje u odnosu na maj, kada je pad iznosio 3,3 posto. Značajan pad imala je i Latvija, s padom proizvodnje od 5,5 posto.
Suprotno tom trendu, Grčka je ostvarila najznačajniji rast industrijske proizvodnje, koja je u junu porasla za 9,5 posto. Kipar i Malta također bilježe snažan rast od 8,8, odnosno 6,3 posto.
Podaci jasno odražavaju sve veću raznolikost ekonomskih kretanja unutar Evrope, s jednim dijelom ekonomije koja se bori s padom proizvodnje, dok drugi ostvaruju značajne uspjehe.
Izvor: Forbes
