I dok iz dana u dan sa svih strana stižu dramatične vijesti da zbog dugog sušnog perioda, s ekstremno visokim temperaturama i lošom hidrološkom godinom, presušuju rijeke i izvori, drastično se smanjuju i nivoi vode u jezerima.
Cijeli kompleksi
Na širem području sjeverne Bosne već se vide posljedice na šumama. Prema onome što smo uspjeli snimiti na području Srebrenika i Gračanice te na planini Trebavi, a ništa bolje stanje nije ni na Majevici i Ozrenu, suši se hrastova šuma, ali i cijeli kompleksi bjelogorične šume.
Ovu pojavu prvi su primijetili ekolozi i oni će uskoro o ovome obavijestiti nadležne organe. Struka na ovu, slobodno možemo kazati kataklizmu, šuti, ili nema odgovor. Predsjednik Ekološkog udruženja „Eko-zeleni“ iz Tuzle prof. dr. Muhamed Omerović, borac za životnu okolinu, kaže da će se teške posljedice dugog sušnog perioda i nikad lošije hidrološke godine tek vidjeti.
– Svi znamo da u posljednjih nekoliko godina u ovom kraju, cijelom Balkanskom poluotoku zime skoro da nije ni bilo, izuzev što je dva puta palo malo snijega, bez niskih temperatura. A rezerve vode u zemlji upravo može stvoriti dubok snijeg koji, postepeno otapajući se, natopi zemlju vodom, a toga u posljednje vrijeme zbog globalnih klimatskih promjena nema. Zbog toga su ugrožene vode, rijeke, jezera, izvori su u katastrofalnom stanju. Biljni svijet je u nedostatku vlage u zemlji dehidrirao – rekao je Omerović za „Dnevni avaz“.
Šta je uzrok
Prema nezvaničnim informacijama Šumarskog fakulteta iz Sarajeva, hrast se suši zbog napada hrastove mrežaste stjenice, ali to tek treba dokazati na licu mjesta.
Ono što se zna jeste da se vlasnici hrastove šume spremaju da osušena stabla posijeku, a što se tiče sušenja ostalih vrsta bjelogorične šume, koja se također suši, njihovi vlasnici tvrde da je uzrok toj pojavi isključivo suša, kao i pojava sušenja kalemljenog voća, piše Avaz.
Ugrožen je ekosistem
– Mogu samo ustvrditi da su zbog nastupa ekološke neravnoteže i nezabilježenog sušnog perioda, koji traje više od dva mjeseca, ugroženi ekosistem, vode, poljoprivredni proizvodi i da iz godine u godinu jedno godišnja doba, takoreći, ulazi u drugo. Iako kalendarski još traje ljeto, u prirodi se stječe dojam da je stigla kasna jesen. Na štetu prirode i naše planete Zemlje – tvrdi predsjednik „Eko-zelenih“ prof. dr. Muhamed Omerović
