Lijepljenjem prvog plakata, konvencijama, predstavljanjem kandidata, promovisanjem slogana i pres-konferencijama, političke partije u Bosni i Hercegovini danas će ozvaničiti početak kampanje za lokalne izbore koji se održavaju 6. oktobra.
Tokom kampanje, koja traje do 5. oktobra, 26.089 kandidata boriće se za glasove 3.400.204 birača. Mandate će, na kraju, izboriti 3.200 odbornika u skupštinama opština i gradova te 142 načelnika ili gradonačelnika u Bosni i Hercegovini. Za skupštinu opština i gradova kandidovana su 25.703 kandidata, dok će se za gradonačelničke i načelničke funkcije boriti 386 kandidata, među kojima je i 29 žena.
U izborima će učestvovati 296 političkih subjekata, među kojima je 110 stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata.
Na ovim izborima prvi put politički subjekti dužni su podnijeti izvještaj o utrošku sredstava tri dana pred izbore, a CIK će te izvještaje javnosti prezentovati tri dana nakon izbora. Sredstva za finansiranje izborne kampanje primaju se i troše isključivo putem posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje.
U Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine juče su rekli da kampanja podrazumijeva da politički subjekti na zakonom utvrđen način upoznaju birače i javnost o svojim programima i kandidatima za lokalne izbore. Svi politički subjekti kampanju mogu provoditi na cijeloj teritoriji BiH, a nadležni organi su dužni obezbijediti slobodu njihovog i kretanja njihovih birača i pristalica, kao i ravnopravan tretman u njihovim zahtjevima da javna mjesta koriste u svrhu kampanje.
“Politički subjekti imaju pravo voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju, organizovati i održavati javne skupove, slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača, štampati i dijeliti plakate i postere, te druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.
Kada je riječ o zabranama, u kampanji se ne smiju uklanjati, prekrivati, oštećivati ili mijenjati štampani oglasi, posteri i drugi promotivni materijal, a zabranjeno je i isticanje, štampanje i rasturanje izbornih materijala u kojima se žene i muškarci predstavljaju na stereotipan ili ponižavajući način.
Izborni materijali ne mogu se postavljati unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti, javnim preduzećima i ustanovama, mjesnim zajednicama, vjerskim objektima, na javnim putevima i javnim površinama itd.
“Politički subjekti su dužni sve materijale korištene u svrhu izborne kampanje ukloniti 15 dana nakon dana izbora”, rekla je Hadžiabdićeva.
U CIK-u podsjećaju i da je zabranjeno prijetiti pristalicama drugih političkih subjekata, sprečavati novinare u obavljanju posla, obećavati novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist u svrhu dobijanja podrške birača, podsticati na glasanje lica koja nemaju pravo glasa, podsticati lica da glasaju više puta ili u ime drugog lica.
Takođe, zabranjeno je zloupotrebljavati djecu u političke svrhe.
“Zabrana govora mržnje odnosi se na cijeli izborni period, ne samo na period izborne kampanje”, rekla je Hadžiabdićeva.
Zabranjeno je i iznositi lažne informacije koje mogu ugroziti izborni proces i dezinformisati birače, a kazne za kršenje izbornih pravila kreću se do 30.000 KM.
“CIK može za određene prekršaje ukloniti kandidata sa liste i poništiti objavu učešća političkog subjekta na izborima. Koja će od sankcija biti izrečena, zavisi od težine prekršaja i njihove učestalosti”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji BiH.
“Pod lupom” uočila 710 izbornih nepravilnosti
Koalicija “Pod lupom” od 22. jula do 1. septembra zabilježila je ukupno 710 izbornih nepravilnosti, a najveći broj njih odnosi se na zloupotrebu javnih sredstava i resursa, što je zabilježeno u 223 slučaja.
Ostale nepravilnosti se odnose na preuranjenu izbornu kampanju, propuste u radu lokalnih izbornih komisija, nepravilnosti u radu medija, pritiske na birače i različite druge oblike izbornih nepravilnosti.
“Zabilježen je 181 slučaj gdje postoji sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora koji prema posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ne smiju biti povezani sa strankama”, rekao je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnošću i medijima, dodajući da postaje očigledno da političke stranke nemaju namjeru odustati od apsolutne kontrole biračkih odbora bez obzira na jasna izborna pravila, pišu Nezavisne novine.
