Najrazvijenija općina u Federaciji BiH je Centar Sarajevo, a najnerazvijenija općina su Dobretići.
Zanimljivo je da je izvan Kantona Sarajevo najrazvijenija općina Doboj-Jug, koja koja ispred Mostara, Tuzle, Tešnja, Širokog Brijega itd.
Riječ je o dokumentu koji je izradio Federalni zavod za programiranje razvoja a u kojem su općine i gradovi u FBiH rangirani po razvijenosti.
Za izradu indeksa razvijenosti kantona i jedinica lokalne samouprave u Federaciji koriste se sljedeći indikatori: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku; stepen zaposlenosti; kretanje stanovništva; udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu te stepen obrazovanja radne snage.
Indeks razvijenosti ukazuje da je klaster visoko razvijenih jedinica lokalne samouprave (JLS) vezan za glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevo.
Grupu I po indeksu razvijenosti čine Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća.
Grupu II čine većinom JLS koje su glavni gradovi kantona, tj. Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Široki Brijeg, Grad Goražde i Grad Bihać. Zatim općine Doboj-Jug, Čitluk, Tešanj, Hadžići i Ilijaš su takođe u ovoj grupi.
U grupu III spadaju Grad Zenica, Vitez, Grude, Grad Visoko, Banovići, Grad Gračanica, Neum, Kreševo, Posušje, Grad Lukavac, Grad Živinice, Kiseljak, Usora, Jablanica, Kakanj, Grad Gradačac, Travnik, Grad Ljubuški, Novi Travnik, Grad Konjic, Doboj-Istok, Bugojno, Grad Čapljina, Kupres, Žepče, Grad Srebrenik, Breza, Maglaj, Busovača, Grad Livno i Fojnica.
U grupu IV (nerazvijene općine) spadaju Olovo, Jajce, Donji Vakuf, Grad Orašje, Grad Zavidovići, Vareš, Grad Stolac, Kalesija, Tomislavgrad, Grad Bosanska Krupa, Grad Cazin, Gornji Vakuf-Uskoplje, Odžak, Sanski Most, Prozor, Bosanski Petrovac, Kladanj i Velika Kladuša.
U V grupu (izrazito nerazvijene općine) spadaju Ravno, Domaljevac-Šamac, Drvar, Ključ, Bužim, Glamoč, Foča, Čelić, Pale, Teočak, Sapna, Bosansko Grahovo i Dobretići.
Kredibilni rezultati
Inače, svrha dokumenta “Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine 2023.” je da se sagledaju osnovni društveno-ekonomski pokazatelji razvoja u jedinicama lokalne samouprave (JLS) FBiH te da se rangiraju lokalne zajednice i kantoni prema nivou razvijenosti.
Izračun indeksa razvijenosti je najvažniji dio ovog dokumenta. Indeks je kompozitni pokazatelj, koji služi kao aproksimacija nivoa razvijenosti JLS ili kantona i izrađuje se u skladu s Uredbom o izradi indeksa razvijenosti u FBiH, a na temelju Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH.
Indeks omogućava poređenje različitih administrativnih jedinica, ukazuje na (ne)ujednačenost regionalnog razvoja i osnov je za praćenje razvoja JLS i kantona, kao dinamičke kategorije tokom vremena i u međusobnoj usporedbi.
Federalni zavod za programiranje razvoja proveo je Anketu JLS 2024, s ciljem unaprjeđenja analize socioekonomskih pokazatelja po gradovima/općinama. Upitnik za Anketu je dizajniran na način da obezbijedi kredibilne rezultate, koji će ukazati na mogućnosti poboljšanja uvjeta života građana i poslovnog ambijenta.
Podaci su prikupljani tokom maja 2024. godine i to kroz online upitnik i telefonske konsultacije. Od 79 općina/gradova u FBiH, u predviđenom roku odgovori su dostavljeni od 66 (84 posto) JLS.
