Šestog oktobra održavaju se lokalni izbori na kojima pravo glasa ima nešto više od 3,4 miliona građana. Prema posljednjem popisu iz 2013. godine, ukupno nas ima tri i po miliona. U posljednjih deset godina, prema procjenama, iz naše zemlje se iselilo oko 600 hiljada ljudi, što znači da nas je sada oko 2 miliona i 900 hiljada. Osim činjenice da nas je za pola miliona manje nego što imamo birača zbunjuje da se i pored iseljavanja i negativnih demografskih trendova broj birača konstantno uvećava.
Za Centralnu izbornu komisiju nema ništa sporno što imamo više birača nego građana. Razlog je ogromna dijaspora. Nije nemoguće i nismo jedina zemlja, kažu, gdje je broj birača veći od broja stalnih stanovnika, jer odlazak u inostranstvo ne znači nužno da su građani izgubili pravo da glasaju, jer većina njih i dalje posjeduje neki od dokumenata koji im omogućava da biraju ili budu birani, navodi BHRT.
“Prebivalište, državljanstvo i dokument – to je presjek Centralnog biračkog spiska. Osobe koje su bile na popisu prije 2013. godine, znači, upisane su u Centralni birački spisak ako su tada dobili dokument. U međuvremenu su napustili BiH. Bez obzira što su napustili, ako i dalje zadržavaju ova tri uslova, oni su i dalje upisani”, kaže član CIK-a Ahmet Šantić.
Problem, smatra i bivši član CIK-a Vehid Šehić, nije u brojkama, već mogućnosti zloupotrebe, tako da neko glasa u ime osobe koja nije u BiH, a možda ni među živima.
“Problem može biti samo da kasnije neko od nesavjesnih, neodgovornih članova biračkih odbora zloupotrebi tu činjenicu pa falsifikuje se potpis na Izvodu iz Centralnog biračkog spiska, glasa se i to se dešavalo u praksi. I to će uvijek biti dok se ne uvedu nove tehnologije”, naglašava Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”.
Osim ogromnog broja glasova dijaspore, za koju postoji sumnja kako završe, poseban problem je i ažurnost biračkih spiskova kada je riječ o osobama koje u međuvremenu, nakon posljednjih izbora, preminu. Nerijetko se dešava da glasaju i oni koji više nisu među živima.
“Ne možete za sve tražiti odgovore od CIK-a, jer i mi dobijamo gotove podatke od nadležnih institucija koje vode te edvidencije. Niti mi utvrđujemo vjerodostojnost prebivališta, niti činjenicu umrlih ne upisujemo mi, nego nadležni matični uredi. Mi znamo da birački spisak opterećuju imena lica koja su umrla negdje u inostranstvu i koja nemamo načina da ih uklonimo ni mi, a ni te nadležne institucije”, kaže predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić.
“Vrlo često nam se zapravo dešava da CIK krivicu ‘svali’ na neke druge institucije. Mislim da se ipak moglo i u redovima CIK mnogo više učiniti na čišćenju i prečišćavanju centralnog biračkog spiska”, smatra politička analitičarka Tanja Topić.
Ni za demografe nema ništa sporno što imamo više birača nego stanovnika. Ove brojke su po njima najbolji pokazatelj razmjera iseljavanja i katastrofalnog demografskog stanja.
“Od popisa 2013.godine do danas smo ostali po osnovu prirodnog kretanja bez nekih 100 hiljada stanovnika. Iako mi imamo veći broj umrlih, nama se ne smanjuje birački spisak tako drastično”, kaže demograf Aleksandar Čavić.
Iako se broj stanovnika Bosne i Hercegovine rapidno smanjuje, broj birača se nesmanjenom žestinom povećava. Na centralnom biračkom spisku za predstojeće lokalne izbore ima 37 hiljada birača više nego što ih je bilo na Opštim izborima prije dvije godine, a čak za 120 hiljada više u odnosu na lokalne izbore prije četiri godine. Nema logike, ali je tako.
Izvor: Fokus
