Pročitaj mi ovu vijest.
Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom maja prošle godine proglasila kraj pandemije koronavirusa, SARS‑CoV‑2 nije nestao.
Tokom proteklih mjeseci i u Bosni i Hercegovini bilježeni su slučajevi obolijevanja, ali kako ulazimo u hladniji period godine, broj zaraženih će se, prema tvrdnjama zdravstvenih stručnjaka, povećavati.
Ove jeseni širi se nova varijanta virusa, poznata pod nazivom – XEC.
Radi se o rekombinantnoj verziji virusa koja je već zabilježena u 27 zemalja širom Evrope, Azije i Sjeverne Amerike, a nastala je kombinacijom dva prethodna oblika virusa i oba su podvarijante omikrona.
Strahuje se da bi varijanta XEC, čije se porijeklo može pratiti iz Njemačke, potencijalno mogla izazvati porast broja slučajeva tokom predstojeće zime.
Tačan broj oboljelih u Federaciji Bosne i Hercegovine u ovom trenutku ne postoji jer nema aktivnog nadzora, kaže dr. Andrea Jurić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona.
Jedino je poznat broj onih koji završe na hospitalizaciji, dok se blaži slučajevi, dodaje, nikome ne prijavljuju.
– Očekujemo da će broj zaraženih biti veći kad temperature zraka padnu. Zasad su to blaže forme bolesti, iako su neki već završili u bolnici, ali važno je istaći da se ne radi o teškim slučajevima – ističe Jurić.
Navodi kako su se obistinile ranije tvrdnje zdravstvenih stručnjaka da će virus neprestano mutirati, ali da niko sa sigurnošću ne može znati u koju formu.
– Pravo stanje stvari ćemo vidjeti kada uđemo u zimu, kad ljudi budu više boravili u zatvorenim prostorima. Sigurno je da će se tada virus puno brže širiti. Pratimo stanje, ne možemo sa sigurnošću reći da neće mutirati u ozbiljnije forme bolesti, zato trebamo oprez – naglašava Jurić.
Kao simptome zaraze XEC varijantom virusa Jurić navodi: temperaturu koja u pravilu ne prelazi 39 stepeni, malaksalost, manjak snage, bolove u leđima i drugim ekstremitetima, gubitak njuha i okusa, crvenilo očiju te kašalj koji je najčešće suh i uporan.
– Rekla bih da posebno trebaju biti oprezne osobe starije od 65 godina života, kao i hronični bolesnici (plućni, srčani, bubrežni, hematološki, dijabetičari…), osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, trudnice, koji ukoliko osjete ove simptome, trebaju pozvati svog ljekara porodične medicine koji će dalje znati šta treba uraditi. Svi ostali neka rade na jačanju imuniteta na način da obrate pažnju na zdravu prehranu i redovne obroke, dovoljno odmora, sna i tjelesne aktivnosti, a najbolja je šetnja na čistom zraku – naglašava Jurić.
Pozvala je rizične grupe da se obavezno vakcinišu protiv gripe, jer BiH za sada nema vakcinu protiv nove varijante virusa.
– U ovom trenutku te vakcine nisu ni potrebne. Mi ćemo pratiti situaciju i nadamo se da nova varijanta COVID-19 neće proizaći u nešto ozbiljno – kazala je Jurić.
U JU Dom zdravlja KS kažu da više nisu nabavljali testove na pristustvo koronavirusa nakon što su ih potrošili 10. marta ove godine.
– S obzirom na vremenske prilike i temperaturne oscilacije, u posljednje vrijeme značajan je priliv pacijenata u ljekarske ordinacije, a najčešća patologija zbog koje se pacijenti javljaju, su respiratorne infekcije i stomačne viroze. Trenutno je aktualan virus influence. Od simptomatologije koju pacijenti najčešće prijavljuju su simptomi općeg infektivnog sindroma, povećana temperatura, kašalj, malaksalost, glavobolja te mučnina, povraćanje i dijareja. Terapija je najčešće simptomatska uz pridržavanje higijensko-dijetskog režima, vitaminska suplementacija, izbjegavanje kolektivnih okupljanja, adekvatna hidratacija, boravak na planinama, dovoljno sna kao i uvijek pojačana higijena ruku – kazala je dr. Amina Ibrahimović-Mahmutović.
Ljekari Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS u proteklim danima imali su pacijenata sa respiratornim infekcijama koji imaju sličnu kliničku sliku COVID-19.
– Kod onih kod kojih klinička slika duže traje i čiji krvni nalazi upućuju na to da bi se moglo raditi o COVID-19 iz Hitne pomoći šalju se u Kliniku za infektivne bolesti u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) gdje se PCR testiranjem potvrđuje infekcija. Zasad su to sporadični slučajevi – kaže dr. Nejra Jonuz-Gušić, specijalista urgentne medicine.
Napomenula je da se građani mogu testirati i u Hitnoj pomoći ako se jave u roku od dva dana od pojave simptoma.
– To su brzi antigenski testovi koji su ograničeni vremenom, odnosno tačno pokazuju prisustvo virusa ako se osoba testirala u roku od dva dana od pojave simptoma. Ukoliko je prošlo više vremena, onda se pacijent upućuje u KCUS na PCR testiranje – dodala je Jonuz-Gušić, piše Faktor.
