Građanima Bosne i Hercegovine nikada nije bio problem pomoći ljudima u nevolji, ne samo kada se radi o sugrađanima, već i onima u drugim zemljama. Sjetimo se samo koliko je konvoja pomoći otišlo u Tursku nakon razornih zemljotresa, kada je snažan zemljotres pogodio dijelove Hrvatske itd.
Ali, sada se postavlja jasno pitanje: ako se naknade već odvajaju od doprinosa radnika, kako se troši taj novac u vrijeme kada su brojni stanovnici Jablanice, Konjica, Kiseljaka, Kreševa i Fojnice ostali bez domova, poslovnih prostora i uslova za stvaranje poslova.
Na početku ćemo razjasniti: posebnu naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća plaćaju sva fizička i pravna lica i državni organi svih nivoa vlasti u Federaciji BiH od osnovice za uplatu ove naknade koju čini neto plaća umanjena za porez na dohodak kao i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti.
Prema samom zakonu, način raspodjele ovih Prihoda je sljedeći: 15 posto pripada FBiH, 25 posto kantonima i 60 posto općinama.
Kako je rečeno iz Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) za Klix.ba, sredstva se prikupljaju u skladu sa Upustvom o načinu obračunavanja i uplate posebne naknade.
Sredstva posebne naknade koriste se isključivo za namjene koje su utvrđene u Zakonu o zaštiti i spašavanju i to Federacija za namjene utvrđene u članu 182 tačka dva do sedam.
Nadalje, Odlukom o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća definirana je obaveza donošenja godišnjeg plana korištenja sredstava posebne naknade.
Iz FUCZ pojašnjavaju da se neutrošena sredstva ne gase istekom kalendarske godine, već se kamuliraju na podračunu koji je otvoren u okviru jedinstvenog računa trezora.
Koliko sredstava je utrošeno
Pitali smo ih i s kojim iznosom ovih sredstava su raspolagali prethodnih godina:
- razgraničeni prihodi iz prethodnih godina 15.655.700 KM.
- priliv ostvaren u toku 2023. godine iznosio je 5.660.959 KM
- ukupni rashodi za 2023. godinu iznosili su 1.182.057 KM
Dakle, akumuliranjem sredstava 31.12.2023. godine stanje sredstava posebne naknade iznosilo je 20.204.919 KM.
Kada je riječ o tekućoj godini, zaključno sa 30. junom nije bilo utroška ovih sredstava jer nisu bili ispunjeni preduslovi za to.
Budžet za tekuću godinu iznosi 11.830.000 KM, a nakon što je donesen plan korištenja kao i plan javnih nabavki, izvršenje troškova će se evidentirati u posljednjem kvartalu godine.
Kada navode iz FUCZ-a, 40 posto ovih prikupljenih sredstava u toku godine se može koristiti za provođenje hitnih mjera zaštite i spašavanja te za sanaciju, tačnije kada se proglasi stanje prirodne nesreće na području FBiH.
S obzirom da su se poplave sa smrtonosnim posljedicama u Jablanici, Konjicu, Kreševu, Fojnici i Kiseljaku desile u drugom kvartalu godine, tačan iznos koliko je sredstava utrošeno za za koje namjene (hitne mjere, obučavanje, oprema i slično), znat će se na kraju godine.
Prema podacima iz FUCZ-a, million i 50 hiljada KM je prošle godine raspoređeno prošle godine nižim nivoima vlasti za saniranje posljedica prirodnih i drugih nesreća u vidu jednokratne pomoći.
Samo raspoređivanje određuje Komisija za procjenu štetu te je raspoređeno za 12 ovih jedinica u koje spadaju dva grada i 10 općina.
Od toga, prošle godine je utrošeno 49.547 KM za nabavku opreme, a godinu ranije 256.810 KM.
Podsjetimo da FUCZ do nedavno nije imao direktora te je ostalo i neiskorištenih sredstava, ali je bitno napomenuti da su ova sredstva namjenska te se, kada dođe kraj godine i obračuna, ona svakako moraju utrošiti u već određenu namjenu.
Općina Centar na raspolaganju ima(la) 3.062.038 KM
Jedna od lokalnih jedinica kojoj se novac raspoređuje je i sarajevska Općina Centar. Poslali smo im upit na koji su nam odgovorili da su naplatili ove godine prihod od posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u iznosu od 3.062.038 KM.
Napominju da se ova sredstva raspoređuju u skladu sa Odlukom o uslovima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.
Raspoređivanje se vrši na sljedeći način:
- 40 posto sredstava prikupljenih tokom kalendarske godine za otklanjanje i saniranje posljedica od prirodnih i drugih nesreća te mogu biti utrošena samo u slučaju proglašenja prirodne i druge nesreće. Ukoliko se ova sredstva ne iskoriste u tekućoj godini – ista se akumuliraju u rezervu.
- 30 posto sredstava za opremanje struktura civilne zaštite, poput nabavke sredstava i opreme za formirane strukture civilne zaštite i pravna lica i udruženja građana koja su proglašena od značaja za zaštitu i spašavanje
- 20 posto za projekte preventivnih mjera zaštite i spašavanja (poput sanacije klizišta i sanacija i čišćenje najprioritenijih vodotoka na području općine Centar)
- 10 posto za rad, pripremanje i obuku struktura civilne zaštite, za planiranje i realizaciju vježbi civilne zaštite, održavanje opreme civilne zaštite kao i za druge potrebe.
Zloupotrebe moguće, ali su mjere stroge
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić za Klix.ba pojašnjava da postoji striktan sistem izvještavanja o trošenju ovih sredstava, ali ostavlja mogućnost da uvijek može doći do zloupotreba.
“Sjetimo se nabavki maski u vrijeme pandemije koronavirusa”, prisjeća se Čavalić.
Međutim, navodi bitne okolnosti poput delikatnosti situacije, elementarne nepogode, neplaniranosti te činjenice da se ova sredstva brzo troše.
“Tako se smanjuje mogućnost da se nešto uradi (op.a.zloupotrijebi), to su rigorozne metode”, napominje.
Objašnjava da se ova sredstva moraju namjenski trošiti te da to trošenje realizuju upravo civilne zaštite, ali i kako odluku o realizaciji istih treba donijeti nadležna vlada, poput Grada Sarajeva, Vlade KS, Vlade FBiH.
“Mislim da je Nermin Nikšić dao nalog da FUCZ krene koristiti ta sredstva u slučaju elementarne nepogode, vjerovatno za spašavanje ljudi, prohodnost puteva…”, rekao je Čavalić.
Pitali smo i premijera Nikšića da li je dao nalog korištenje ovih sredstava, ali nismo dobili odgovor.
Izvor: Klix
