Bosna i Hercegovina nije ispunila svoj dio dogovora nakon što je Evropski savjet u martu odobrio početak pregovora BiH o članstvu u EU.
Da bi došlo do formalnog otvaranja pregovora, BiH je trebalo da ispuni preostale obaveze koje su navedene u osam ključnih prioriteta, ali od marta do danas nije urađeno mnogo.
EU je od BiH u martu tražila da usvoji program evropskih integracija, koji je ključni korak za stvaranje mehanizma za usvajanje pravne stečevine EU, što se nije desilo. Do marta su usvojene ključne izmjene Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH koje se odnose na provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. Iako je tada traženo da se usvoji zakon o sudovima, do toga i dalje nije došlo, a sudeći prema trenutnoj političkoj atmosferi u BiH – nije izvjesno da bi do toga uskoro moglo doći.
Zakon o prevenciji sukoba interesa je usvojen, a usvojene su i mjere koje je tražio MONEYWALL koje se odnose na mjere za prevenciju pranja novca. Jedna od traženih mjera odnosi se na zakon o upravljanju granicama, koji još nije usvojen, kao ni sporazum s Frontexom koji traži EU. Iako je u Republici Srpskoj vraćena odredba o kriminalizaciji klevete u Krivični zakonik, napravljen je određeni iskorak kroz uspostavljanje zaštitnih mehanizama i koordinacije s pravosudnim i policijskim tijelima i novinarske zajednice, kako bi se spriječila zloupotreba primjena ovih mjera, pišu Nezavisne novine.
Takođe, EU je pohvalila BiH da se u potpunosti usaglasila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, što se posebno odnosi na sankcije prema Rusiji.
Činjenica da BiH zbog unutrašnjih neslaganja nije ušla u prvi krug za dobijanje sredstava za Plan rasta EU dodatno bi mogla opteretiti odnose Sarajeva i Brisela, a odnedavno EU za odobravanje sredstava iz ovog plana traži i usklađivanje sa viznom politikom EU, što se posebno odnosi na potrebu uvođenja viza Rusiji, Kini i Turskoj.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da je izvjesno da BiH ne može očekivati da dobije pozitivan izvještaj, ali da se može desiti slična situacija kao kada je BiH dobila kandidatski status uprkos tome što je, kako tvrdi, tadašnji izvještaj bio dominantno negativan.
“Pomaci su neznatni, Reformska agenda nije dobila zeleno svjetlo, a BiH je ostala bez sredstava iz Plana rasta. Osim toga, sama atmosfera koju kreiraju političke elite je kontroverzna… S jedne strane samoproglašavaju se perjanicama EU integracije, a istovremeno šire evroskepticizam, govore o sebičnosti članica EU, njenom skorom raspadu i nude članstvo u nekim drugim egzotičnim organizacijama”, kaže ona.
Topićeva smatra da je put ka EU uoči lokalnih izbora stao i da je to iskorišteno kao dobar izgovor od strane lokalnih političara da se ne sprovode reforme.
Faris Kočan, slovenački ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, smatra da bi BiH u novom izvještaju Evropske komisije mogla dobiti pozitivne signale, u smislu da ohrabre BiH da krenu u reforme, slično kako je to bilo u martovskom izvještaju. Prema njegovim riječima, EU se sada usredotočila na to da stvori preduslove za otvaranje puta ka dobijanju pregovaračkog okvira, što je prvi korak ka konkretnim pregovorima.
“Taj posljednji dio je najbitniji za EU jer onda tako skida odgovornost sa sebe u smislu ‘mi smo svoj dio odradili, to što smo obećavali odradili smo, sada je opet na vama da odradite dalje korake prema članstvu'”, rekao je on.
Kočan smatra da je u tom kontekstu EU spremna da zatvori jedno oko na neke nedostatke u reformama, jer je potrebno dobiti pregovarački okvir kroz koji će se EU donekle opet konsolidovati kao kredibilan akter.
On je podsjetio na promjenu geopolitičkih okolnosti usljed rata u Ukrajini i želje EU da se zapadni Balkan što više privuče prema Briselu
