Izvještaj o provedenoj reviziji učinka o temi “Upravljanje voznim parkom u institucijama BiH“, čiji je podnosilac Ured za reviziju institucija BiH, pokazuje da se doneseni propisi za upravljanje voznim parkom u institucijama ne uređuju na jedinstven i sveobuhvatan način.
“Ne postoje podaci o ukupnom broju i vrstama vozila, niti je uspostavljeno praćenje primjene i efekata donesenih propisa“, navodi se u Izvještaju.
Revizori navode da posljednji propis Vijeća ministara o službenim vozilima iz 2023. nije imao suštinskih izmjena kojima bi se unaprijedile slabosti uočene revizijom, a smanjio je transparentnost i kontrolu namjenske upotrebe vozila, piše Detektor.
Izdata je preporuka Ministarstvu finansija i trezora BiH da, kao odgovorni predlagač Pravilnika o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH iz 2014. i Pravilnika iz 2023., uspostavi praćenje i analizu primjene i efekata istih, o istom redovno izvještava Vijeće ministara i daje prijedloge mjera na unapređenju.
Ovo ministarstvo, prema prijedlogu revizora, treba unaprijediti proces analize zahtjeva za budžet, koje se tiču nabavke novih vozila te osigurati jednoobrazno evidentiranje vozila kroz modul osnovnih sredstava i lako dostupne podatke o broju, vrstama, kategorijama, klasama, vrijednosti i starosti vozila po institucijama i ukupno za sve institucije.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove Transparency Internationala BiH koji redovno prati javne nabavke u BiH, kaže da revizori godinama upozoravaju na gotovo iste stvari. On navodi da revizori mogu ući u institucije i imati na raspolaganju sva interna dokumenta, ali njihove preporuke ostaju “mrtvo slovo na papir”.
“Ne postoji mehanizam koji bi obavezao da ih ispoštuju. Ukoliko se preporuke ne ispoštuju, nikome ništa. Ukoliko su donesene negativne, ti revizorski izvještaji se po sili zakona šalju na Tužilaštvo“, kaže Ožegović.
Prema njegovim riječima, tužilaštva najčešće po izvještajima revizora ne postupaju zato što ili ne nađu dovoljno materijala, ili nemaju dovoljno stručnih kapaciteta da ih protumače.
U revizorskom izvještaju navodi se da je okviran broj vozila u državnim institucijama oko četiri hiljade. Godišnja izdvajanja za tekuće izdatke voznog parka institucija BiH su oko 15 miliona maraka, dok je za nabavku vozila u posljednjih pet godina utrošeno oko 34 miliona maraka.
Ožegović navodi da se vozni parkovi najčešće zloupotrebljavaju u privatne svrhe.
“Vrlo vjerovatno je toliki nemar kada je u pitanju raspolaganje voznim parkom“, smatra on.
Izvještaji finansijske revizije navode slabosti u upravljanju voznim parkom, kao što su kašnjenje u donošenju pravilnika o specijalizovanim vozilima, posjedovanje većeg broja vozila od odobrenog i visoki troškovi održavanja.
Vozni park vlasti BiH: Evo koliko automobila posjeduju pojedine institucije
Revizorski izvještaj navodi da ni Vijeće ministara i Ministarstvo finansija i trezora ne raspolažu podacima da li su sve institucije donijele i uskladile svoje interne propise s pravilnicima iz 2014. i 2023. godine.
Ožegović kaže da pravilnici s kojima institucije moraju uspostaviti interne akte najčešće nemaju uspostavljene rokove do kada ti akti trebaju biti usklađeni, te da ne postoji princip prinude rukovodiocima institucija da postupe po izvještajima.
“Ne postoji ni jasno propisana odgovornost šta se dešava u slučaju neusklađivanja, a i kada postoji neka zaprijećena sankcija, ona se najčešće ne izriče. Ne postoji nikakva odgovornost za rukovodioce institucija i oni su tog veoma svjesni, i zato ne usklađuju akte s višim donesenim u zakonodavnoj proceduri“, govori on.
