Pravna nesigurnost u Bosni i Hercegovini postaje ključni kamen spoticanja za domaće i strane investitore, a posljedice ove nesigurnosti osjećaju se širom ekonomije.
U ovom trenutku, milioni potencijalnih investicija, prvenstveno u energetski sektor, stoje blokirane uslijed Zakona o državnoj imovini – investitori nisu voljni poslovati u okruženju u kojem zakonski okviri često postaju nedosljedni, nedefinisani, ili kontradiktorni. Bez stabilnog i predvidljivog pravnog sistema, poslovanje postaje visokorizično, a BiH gubi prilike za ekonomski rast.
Slučaj kompanije Adriatic Metals BH najbolji je primjer pravne nesigurnosti u BiH. Nastavak najveće poslijeratne investicije u BiH doveden je u pitanje odlukom Ustavnog suda BiH o poništenju odluke o ustupanju državnog zemljišta u Varešu za potrebe ove kompanije. Odluka je donesena pola godine nakon što je počeo proizvodni proces, koji je pripreman proteklih sedam godina i koji je podrazumijevao dobijanje oko 400 dozvola s različitih nivoa vlasti.
“Nadamo se ispravnom epilogu ovog slučaja, kako bi se slične situacije ubuduće izbjegle. Općenito svi nivoi vlasti trebali bi prepoznati svoju odgovornost u osiguravanju pravne jasnoće i preduzeti konkretne korake kako bi se nejasnoće i konflikti zakona riješili. Naša sposobnost da danas privučemo investicije direktno oblikuje ekonomske prilike sutra – i zato je od presudne važnosti da svaki korak ka reformi shvatimo ozbiljno”, dodaje Karić.
Čak je i visoki predstavnik Christian Schmidt kritikovao odluku Ustavnog suda BiH u ovom slučaju, uz tvrdnju da ova odluka može imati ‘ozbiljan utjecaj na razvojne i investicione projekte’ u budućnosti.
Jedan od takvih je projekat fotonaponskih elektrana Elektroprivrede BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji se može suočiti s problemom priključka na elektroprenosnu mrežu, koji se nalazi na državnom zemljištu, piše Klix.
“Resorno Federalno ministarstvo prostornog uređenja nas upućuje na državnog pravobranioca i komisiju za koncesiju, koja, prema našim saznanjima, ne radi, pa ne možemo dobiti potrebnu dokumentaciju. Ovo nam vezuje ruke kada su u pitanju projekti i u fazi ugovaranja i realizacije, posebno oni iz obnovljivih izvora energije”, objašnjava generalni direktor EP BiH Sanel Buljubašić. Buljubašić dodaje da je strategija razvoja Elektroprivrede BiH do 2050. godine usvojena, a projekti uključeni u program javnih investicija Vlade FBiH u segmentu provedbe pravedne tranzicije. “Da bismo se do zadatog roka oslobodili energije iz uglja, moramo graditi zamjenske kapacitete, posebno hidroelektrane, vjetroelektrane i fotonaponske elektrane, što je od velike važnosti kako za očuvanje energetske stabilnosti i nezavisnosti energetskog sektora u BiH.”
Na sve složeniju situaciju ukazuje i stručnjak za ustavno pravo BiH Nedim Ademović, koji naglašava da su zbog pravne nesigurnosti građani taoci, dok potencijalne koristi od državne imovine stagniraju. “Svi smo taoci ove blokade, a strani investitori se povlače jer ne žele poslovati u zoni visokog pravnog rizika. Finansijske institucije se polako udaljavaju, investicije stagniraju, a domaći radnici i kompanije snose teret ovakve nesigurnosti.”
Prema mišljenju Ademovića, ovakvi koraci signaliziraju da BiH ne cijeni stabilnost poslovanja niti daje garancije za dosljednost u zakonodavstvu, što može odvesti kapital u druge, sigurnije zemlje.
“BiH mora hitno redefinirati svoje prioritete. Ako nadležne institucije ne preuzmu odgovornost za uspostavljanje transparentnog i stabilnog pravnog okvira, BiH će i dalje biti zemlja izgubljenih prilika, iz koje mladi i sposobni ljudi odlaze, a kapital traži sigurnije utočište. Samo kroz konkretne reforme i odlučne korake ka pravnoj sigurnosti moguće je spriječiti daljnju eroziju investicijskog potencijala, koji u suprotnom polako, ali sigurno, propada”, zaključuje Ademović.
