Svaki šest doktor školovan u Bosni i Hercegovini radi u
Njemačkoj, pokazuje nova dijagnostika Svjetske banke u BiH koja upozorava na
nužne aktivnosti koje naša zemlja mora poduzeti kako bi zaustavila odlazak
ljudi.
Kako navode iz Svjetske banke u BiH, školovanje jednog
doktora košta zemlju blizu 150.000 eura.
“BiH ostaje bez ljudi i mora investirati u obrazovanje i zdravstvo,
unaprijediti javnu upravu i ojačati rast javnog sektora”, ističu iz Svjetske
banke.
Svjetska banka BiH navodi da građani BiH teže budućnosti s rastućim životnim
standardom, te da svake godine hiljade ljudi emigriraju tražeći bolju kvalitetu
života.
“Država si ne može priuštiti da i dalje gubi stanovništvo, a stvaranje poticaja
za ostanak ljudi zahtjevat će ispunjavanje njihovih želja za boljom kvalitetom
života. To je ostvarivo, ali zahtijeva odlučno djelovanje svih sudionika
uključenih u rješavanje ovih izazova”, smatraju iz Svjetske banke.
U analizi koja prikazuje da svaki šesti doktor školovan u BiH radi u Njemačkoj,
Svjetska banka razmatra i prioritete koje BiH mora postaviti za brži, trajniji
i inkluzivan rast.
“Za ubrzanje rasta će biti potrebne veće investicije, povećana
produktivnost i veće učestvovanje radne snage. Radna mjesta predstavljaju
najveću brigu za
stanovnike u BiH, a rast se ne pretače u veći broj i bolja radna mjesta. Ako se
radna snaga u BiH smanjuje zbog demografskih trendova, dobar dio preostale
radne snage je nedovoljno iskorišten. Veliki udio ljudi nije aktivno uključen u
rad,
uz ogroman gubitak produktivnosti”, navode iz Svjetske banke.
Navedeno je da u sistemu socijalne zaštite (socijalna pomoć, naknade za
nezaposlene, porodiljske naknade i zdravstveno osiguranje) postoje
značajne neefikasnosti, koje djeluju destimulirajuće na formalnu zaposlenost.
“Iako su iznad regionalnih standarda, plate su niže nego u zemljama EU,
što možda potiče obrazovane mlade na emigraciju u potrazi za bolje plaćenim
poslovima.
Nezaposlenost je naročito velika među mladima, koja je s 39 procenata i dalje
među najvećima u regiji. Zbog ograničenih prilika na tržištu rada, žene gube
oko 35 godina produktivne zaposlenosti u svom životnom vijeku”, ističu iz
Svjetske banke dodajući da BiH ima jednu od najnižih stopa učestvovanja žena na
tržištu rada u regiji, a disproporcionalno veliki broj visokoobrazovanih žena
ostaje nezaposlen.
Zaključeno je da građani Bosne i Hercegovine teže povećanju životnog standarda
u budućnosti, ali da trenutni razvojni put BiH neće stvoriti prilike koje su
stanovništvu potrebne.
“Siromaštvo je i dalje problem, uz pogoršanje stanja siromašnog
stanovništva posljednjih godina. BiH ima veoma fragmentiranu institucionalnu
strukturu, koja je skupa i neefikasna. Sadašnji model razvoja BiH je dugoročno
neodrživ, a njene institucije zahtijevaju unapređenje”, zaključili su iz
Svjetske banke.
Kompletnu analizu možete pročitati ovdje.
